Hrvatski guverner Boris Vujčić zvanično je danas nominovan za novog potpredsjednika Evropske centralne banke (ECB), čime je na dobrom putu da postane prva osoba iz nekadašnjeg komunističkog istoka Evrope koja će zauzeti mjesto u rukovodstvu najvažnije finansijske institucije Evropske unije.
Nakon što je dobio podršku 21 ministra finansija eurozone, očekuje se da Vujčić 1. juna preuzme dužnost od Španca Luisa de Gindosa, čime bi postao drugi čovjek ECB-a, odmah iza predsjednice Christine Lagarde, u trenutku relativne stabilnosti – inflacija je na ciljnom nivou, a promjene kamatnih stopa trenutno nisu ni na dnevnom redu, piše Reuters.
Ovom odlukom jedna od najmanjih evropskih ekonomija dobija priliku da preuzme visoku funkciju u ECB-u, što je rijetkost u instituciji kojom već više od četvrt vijeka dominantno upravljaju četiri najveće članice EU.
Atraktivne funkcije dolaze 2027.
Ipak, analitičari koji prate rad ECB-a navode da funkcija potpredsjednika ne spada među najpoželjnije, te da se najveće evropske zemlje nijesu ni uključivale u trku, jer fokus preusmjeravaju na važnije pozicije koje će se otvoriti naredne godine.
Naime, naredne godine upražnjena će biti mjesta predsjednika, glavnog ekonomiste i direktora tržišnih operacija, a očekuje se da će se u trku uključiti Njemačka, Španija i Francuska, čime bi nastavile svoju dominaciju u vrhu ECB-a.
Treći mandat na čelu CB
Vujčić, koji ima 61 godinu, trenutno je u trećem mandatu na čelu Hrvatske narodne banke. Riječ je o školovanom monetarnom ekonomisti koji je predvodio ulazak Hrvatske u eurozonu 2023. godine, čime je postala 20. članica monetarne unije, kao i druga najnovija članica nakon Bugarske.
Bivši univerzitetski profesor, Vujčić važi za umjerenog „jastreba“ koji je dosljedno upozoravao na dugoročne inflatorne rizike i zalagao se za postepeno popuštanje monetarne politike, kako bi se pritisci na cijene u potpunosti uklonili.
Kao guverner ili zamjenik guvernera već više od 25 godina, imao je i značajnu ulogu u pregovorima o pristupanju Hrvatske Evropskoj uniji 2013. godine.
Iako nominacija još mora proći formalni proces potvrde, to se smatra procedurom, jer konačnu odluku donose šefovi država i vlada, koji po pravilu potvrđuju izbor svojih ministara finansija.
Evropski parlament će vjerovatno iznijeti primjedbe, posebno u vezi sa rodnom ravnotežom, s obzirom na to da muškarci čine 25 od 27 članova Upravnog savjeta ECB-a. Ipak, poslanici nemaju ovlašćenja da zaustave proces izbora.
Potpredsjednik ECB-a zadužen je za analizu finansijske stabilnosti i mijenja predsjednika kada je to potrebno.
Među ostalim kandidatima za ovu funkciju bili su Martins Kazaks iz Letonije, Olli Rehn iz Finske, Mario Centeno iz Portugala, Madis Muller iz Estonije i Rimantas Sadzius iz Litvanije.
Datum i vrijeme objave: 22.01.2026 – 16:31 sati
