Evropu se obično kritizira zbog tromosti, no takozvana ekonomska bazuka, službenim imenom Instrument za borbu protiv prisile (ACI), kreirana je 2021. godine upravo zbog okruženja u kojem je postalo jasno da se trgovina u svjetskoj političkoj areni sve češće koristi kao oružje.
Te godine predstavljen je prijedlog, koji je 2023. i prihvaćen, a u decembru iste godine stupio je na snagu. Zanimljivo je da je u izvornom obliku osmišljen kao metoda odbrane od Kine.
Svijet
Grenlandski ministar apeluje: “Pripremite se za krize, napravite petodnevne zalihe što prije”
Najmoćnije oružje kojim se Evropska unija može braniti od nasrtaja američkog predsjednika na Grenland do sada nikada nije korišteno, iako je bilo niz situacija u kojima se o tome raspravljalo. Odgovor na pitanje zašto je jednostavan. Bazuka je izuzetno snažno oružje koje nanosi veliku štetu onome protiv koga je usmjerena, ali neminovno stvara rizik od otvorenog trgovinskog rata koji nikome nije u interesu.
Uključuje mjere poput carina, ograničavanja trgovine robom i uslugama, ograničenja pristupa javnim programima i finansijskom tržištu, kao i ograničenja prava intelektualnog vlasništva i direktnih stranih ulaganja.
Najvažnije je to što u evropski domet stavlja američki sektor usluga, piše Business Insider. „Ograničavanje prava intelektualnog vlasništva na metu stavlja američke tehnološke divove, a ograničavanje pristupa finansijskom tržištu Unije može povećati troškove poslovanja američkih banaka kod kuće i posredno opteretiti američku ekonomiju“, objašnjava ekonomist Alex Durante iz nezavisnog instituta Tax Foundation za Business Insider, prenosi Jutarnji list.
Bazuka omogućava mjere usmjerene na pojedince ili kompanije koje rade za račun vlade koja provodi prisilu, podsjeća Henry J. Farrell u New York Timesu. „To znači da bi, ako Europa odluči da je aktivira, pojedinci, sektori ili firme koje već žude za grenlandskim bogatstvima mogli shvatiti da bi ta bogatstva mogla biti znatno skuplja nego što su u početku mislili. Ona pojedince i kompanije koje su usko povezane s američkim predsjednikom čini ranjivima“, piše Farrell, stručnjak s Univerziteta Johns Hopkins.
Farrell pritom smatra da Evropska unija mora biti odlučnija i pokazati da spominjanjem bazuke ne prijeti prazno. „Evropa ima bazuku. Vrijeme je da je iskoristi“, smatra on.
Farrell podsjeća i da većina američkih građana ne podržava Trumpovo preuzimanje Grenlanda, posebno ako bi do njega došlo silom, što je Trump u srijedu isključio. No Evropa mora biti spremna preuzeti rizik. Koja je potencijalna šteta. Protivmjere poput carina i ograničenja ulaganja mogle bi prekinuti ili otežati lance snabdijevanja i naštetiti građanima i kompanijama. Moguć je neujednačen uticaj na pojedine članice, pri čemu su u sektoru usluga nerazmjerno izložene zemlje poput Irske i Luksemburga. Njemačka, kao izvozno orijentisana ekonomija, također je snažno izložena. U najgorem slučaju, Trumpova administracija mogla bi posegnuti za trenutnim povlačenjem pomoći Ukrajini. To bi bila katastrofa za Evropu, ali i za samog Trumpa, podsjeća Farrell.
Na kraju se postavlja pitanje ima li Evropa hrabrosti i jedinstva da ozbiljno posegne za tim oružjem. Situacija u kojoj se Evropska unija danas nalazi svakako je ona zbog koje je ovaj instrument i napravljen. Izvlačenje bazuke pritom ne bi bilo ni brzo, a potencijalno ni jednostavno.
Prilikom kreiranja ACI mehanizma vodilo se računa o problemima odlučivanja u Evropskoj uniji, te je za aktivaciju potrebna dvotrećinska većina, dok države članice ne mogu vetom blokirati mehanizam. Ipak, aktivacija je i dalje složena, a samim tim i dugotrajna. ACI se aktivira djelovanjem Evropske komisije, bilo na vlastitu ili na tuđu inicijativu. Ispituje se postoji li ekonomska prisila u roku do četiri mjeseca. Ako je odgovor potvrdan, Komisija stupa u kontakt s trećom zemljom i najprije pokušava riješiti problem mirnim putem.
Nakon toga se o mjerama glasa kvalificiranom većinom, a države članice za cijeli proces odlučivanja imaju najviše deset sedmica. Cijeli postupak u standardnom obliku traje od tri do šest mjeseci. U vanrednim slučajevima taj rok može biti skraćen na svega nekoliko sedmica.
Datum i vrijeme objave: 22.01.2026 – 08:55 sati
