Projekt Južna interkonekcija mora početi što prije. SAD ne prepuštaju ništa slučaju, pa su našle rješenje. Američki investitor preuzeo bi razvoj, izgradnju i upravljanje gasovodom kroz model koncesije, čime bi se ubrzala realizacija i Bosni i Hercegovini osigurao pristup američkom LNG-u, stabilnijem, jeftinijem i potpuno nezavisnom od ruskog tržišta. To je posebno važno jer BiH je u potpunoj zavisnosti od ruskog gasa.
Konkretni potezi
Na sastanku u američkoj ambasadi ovaj prijedlog podržali su lideri vladajuće koalicije u Federaciji, a američka ambasada saopštila da su lideri stranaka – HDZ, HDZ 1990, SDP, NiP i Naša stranka – izrazili jednoglasnost o potrebi da se Južna interkonekcija izgradi što je prije moguće. Tako su rekli, mada očito nije bilo baš tako jednostavno i jednoglasno. U prilog tome govori i to što je Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, sa sastanka izašao vidno ljut. Ipak, nešto kasnije izjavio je da je ovim američkim prijedlogom zaštićen interes Hrvata u BiH.
Sada su na redu konkretni potezi. Oštra najava američkog predsjednika Donalda Trumpa da će svaka država koja nastavi poslovati s Rusijom biti suočena sa sankcijama, očito pomaže da se ubrza projekat izgradnje Južne interkonekcije. Stručnjak za energetiku Amer Jerlagić smatra da je Južna interkonekcija neophodna, ali da se mora razmatrati i pitanje koncesije od trideset godina koje se daje nekoj američkoj firmi.
– Međutim, ono što smo juče mogli vidjeti, jedna stvar me čudi, zašto se prihvatilo da se BH gasu, koji je registrovan za transport gasa, a ne za opskrbu i snabdijevanje, to rade Sarajevo Gas i neke druge kompanije, ne dozvoljava da radi posao za koji je registrovan? U vlasništvu je Vlade Federacije. Sada se traže neka solomonska rješenja čija je zakonitost upitna. Moramo sve provesti kroz zakonske okvire, mora biti neki javni poziv da bi se nekome dodijelila koncesija ako je to model koji se prihvata, smatra Jerlagić.
HDZ-ovo opiranje
Podsjećamo: upravo je uz pritisak američkog ambasadora Michaela Murphyja federalni Parlament usvojio zakon o Južnoj interkonekciji. I odmah su nastali politički problemi. HDZBiH je insistirao na uspostavi posebne firme sa sjedištem u Mostaru, koja bi za to bila zadužena, a zakonsko je rješenje da to radi BH Gas, koji je javno preduzeće sa sjedištem u Sarajevu.
Novi bi plinovod preko čvora u Zagvozdu vodio ka Posušju i račvao bi se u jednom pravcu ka Mostaru, a u drugom prema Novom Travniku. Na taj bi način BiH imala mogućnost kupnje plina koji se u Evropu doprema preko terminala na Krku. Hrvatska je u potpunosti spremna za taj projekt, te je omogućila sve dozvole za gradnju plinovoda na svom teritoriju ka BiH u dužini od 74 kilometra.
Cijeli Dnevnik O kanala možete pogledati u videu.
Datum i vrijeme objave: 21.11.2025 – 21:26 sati





