Mamac za bijes: Kako nas društvene mreže ljute

Iznervirala vas je objava na društvenim mrežama.

I prije nego što ste primjetili, već ste se upustili u raspravu u komentarima i tako upali u krug rejdžbejtinga (ragebaiting) – sadržaja na društvenim mrežama koji izaziva bijes i ljutnju.

U bukvalnom prevodu ragebait je „mamac na bijes”, to su sve „informacije, slike, video snimci koji se postavljaju na internet da bi namjerno naljutili ljude i podstakli ih da odgovore onlajn” piše u Kembridžovom rečniku.

„Ljude se iznerviraju, dijele taj sadržaj i ulaze u rasprave, čime nesvjesno pomažu da se on širi još dalje.

„Objave koje izazivaju bes nisu samo provokacija, već precizno osmišljena taktika koja koristi emocionalnu energiju publike da bi povećala domet”, objašnjava Vojislav Bijelac, stručnjak za marketing zaBBC na srpskom.

Sve češće dijeljenje ovakvih objava poklopa se sa tim što društvene mreže plaćaju kreatorima za njihov sadržaj.

„One često promovišu štetna uverenja poput mržnje prema ženama, LGBT+ zajednici i manjinskim grupama”, kaže Lazar Filipović, kreator TikTok sadržaja, za BBC na srpskom.

Rejdž bejt se razlikuje od njegovog internet rođaka, klikbejta, gdje se naslovi koriste kako bi privukli čitaoce da kliknu na video ili članak.

Može da ima negativan uticaj, kako na one koji ga objavljuju, tako i na publiku koja ga konzumira, kaže psihološkinja Marija Petrović za BBC na srpskom.

„Kod mladih, koji još nemaju u potpunosti razvijenu kontrolu impulsa i jasan sistem vrijednosti, ovaj mehanizam može djelovati posebno snažno.

„Potreba za pripadanjem grupi i odvajanjem od roditeljskog autoriteta često se prepliće sa digitalnim obrascima ponašanja, pa reakcije na mreži postaju i način samopotvrđivanja”, objašnjava ona.

Zbog lajkova, šerova i pregleda stvara se utisak da je izražavanje „bijesa društveno odobreno, pa čak i poželjno”, dodaje Petrović.

Iscrpljeni od ljutnje

Sadržaj koji izaziva bijes pojavljuje se u mnogim oblicima, od recepata za hranu, političkih stavova do napada na pop zvijezde.

Anđelu Tomić iz Kraljeva objave na mrežama nekada iscrpljuju.

„Često mi se to dešavalo u jeku protesta i blokada.

„Najviše me nerviralo to što su mreže bile prepune anonimnih objava i snimaka za koje se videlo da žele da stvaraju podele i netrpeljivost prema studentskim protestima”, priča 25-godišnjakinja.

Studentski bunt u Srbiji, jedan od najvećih posljednjih decenija, počeo je blokadom Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu, da bi se postepeno proširio na više od 50 širom zemlje.

Blokadama fakulteta više od 11 mjeseci studenti traže ispunjenje zahtjeva, među kojima je krivična odgovornost za smrt 16 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu, što je bio i okidač za proteste.

„Posebno su me uznemiravali sadržaji za koje se vidi da su generisani veštačkom inteligencijom, jednostavni i površno sklopljeni”, kaže Anđela.

Zato je često odlagala telefon, posebno pred spavanje.

„Može biti iscrpljujuće imati tako jake emocije sve vreme, pa zato ljudi često odustanu od praćenja vesti”, rekla je Ariel Hejzel, vanredna profesorka komunikacija i medija na Univerzitetu u Mičigenu ranije za BBC.

Kako bijes prodaje?

„Sidni Svini ima odlične farmerke.”

Ova rečenica pojavila se u reklami za farmerice američke kompanije American Eagle sa glumicom Sidni Svini, zvezdom serija Euforija i Beli lotus.

Ubrzo poslije objavljivanja – na društvenim mrežama Iks i Instagram nizale su se reakcije.

Neki su u komentarima kritikovali igru riječima kada plavokosa i plavooka glumica izgovara da „ima odlične farmerke” („Sydney Sweeney has great jeans”) i povezali je sa eugenikom, spornim vjerovanjem da čovječanstvo može da se „poboljša selektivnim razmnožavanjem’.

Igra riječi se odnosila na riječ jeans (farmerke) i genes (geni), koje se izgovaraju slično.

Drugi su tvrdili da je riječ o ironičnoj šali i da su ljudi „previše osjetljivi”.

Brend koji niko ne mrzi, brend je kojeg niko ne voli, objašnjava marketinški stručnjak Vojislav Bijelac.

„Rage bait je taktika koja svesno igra na kartu besa.

„Ona deli publiku, a svaka podela pokreće angažman.“

American Eagle je od pažnje na društvenim mrežama zaradio 10 ili 20 puta više nego što je kompanija potrošila na pravljenje reklame.

„U svetu reklama, danas je mnogo teže nego ranije.

„Sada je uspeh u marketingu kada navedete potrošače da dele reklame na društvenim mrežama”, rekao je Alen Adamson, suosnivač marketinške konsultantske kuće Metafors (Metaforce) ranije za BBC.

Ipak, reklame moraju da budu „izvanredne” da bi ih ljudi delili, što znači „izuzetno dobre ili izuzetno loše”, dodao je.

Sadržaji koji „izazivaju bes dobijaju više komentara i deljenja, ne zato što su važniji, već zato što su emotivno uzbudljiviji”, ukazuje Bijelac.

Svaka poruka koja izazove osećaj nepravde, povređenosti ili moralnog neslaganja ima veću šansu da se raširi, jer je mozak psihološki programiran da reaguje na pretnju, a ne na spokoj, zaključuje on.

„Sidni Svini je vratila feminizam 1.000 godina u nazad” i „kako je neko mogao da napravi ovakvu reklamu”, pitali su se korisnici TikToka u brojnim video snimcima.

Bijes je emocija koja nastaje kao rezultat potisnutih osjećanja, kaže psihološkinja Petrović.

Svaka emocija je zdrava jer jeste poruka našeg bića, samo je umjeće prepoznati je i onda odgovarajuće reagovati, kako ona ne bi bila impulsivna, prejaka i neadekvatna, objašnjava.

Kada je neko neprijatno osjećanje potisnuto, ono se „ispoljava mimo naše kontrole, često tamo gde se bi to bilo bez većih posljedica, što su često društvene mreže”.

Na mrežama ljudi lakše ispoljavaju bijes bez razmišljanja o kazni ili posljedici.

„Kada neko ima potrebu da objavljuje agresivne sadržaje, to može imati nekoliko uzroka.

„Nekad je to pokazatelj njegovog potisnutog besa koji proverava i provocira reakciju gledalaca, a nekad samo potreba za lajkovima”, objašnjava Petrović.

Može li nas bijes ipak nečemu naučiti?

Lazar Filipović priznaje da se i sam okušao u onome što bi se moglo nazvati „rejdž bejtingom”, ali sa drugačijom namjerom.

„Imao sam serijal video snimaka Dobrodošli na Balkan, u kojem sam u 15 sekundi objašnjavao neku nelogičnost odrastanja u patrijarhatu.

„Znao sam da će video stići i do publike koja ne razmišlja na taj način, ali sam to radio ciljano, da im ponudim drugačiju, tolerantniju perspektivu”, objašnjava on.

„Ne treba ti psihoterapeut ako imaš roditelje sa Balkana”, „Roditelj najbolje poznaje sopstveno dete”, „Devojčice se uče da sređuju njihovu sobu od malena, dok za dečake to radi majka” – ovo su rečenice kojima je Filipović započeo snimke iz serijala.

Ti klipovi su, kaže, često izazivali burne reakcije, ali su imali i milionske preglede.

„Čini mi se da su makar malo olabavili način razmišljanja nekih ljudi i pojasnili im zašto su neke predrasude nepotrebne, a to mi je bio cilj”, kaže on.

Postoji dobar i loš sadržaj koji može izazivati bijes na internetu, vjeruje Filipović.

Prvi koristi provokaciju kao sredstvo da se pokrenu dijalog i preispitivanje vrijednosti, dok drugi produbljuje postojeće društvene podjele i tako širi netrpeljivost i mržnju, o ovog je nažalost više, dodaje.

„Želeo sam da isprovociram ljude i nateram ih da razmisle”, kaže on.

Krug iz kog nije lako izaći

Kada je reagovanje na objave na društvenim mrežama u pitanju, važne su „strategije za samoregulaciju”, odnosno kontrolu osjećanja, kaže psihološkinja Petrović.

To za početak znači odlaganje reakcije, kako bismo uspjeli da o njoj promislimo i da je prilagodimo situaciji, dodaje.

Ipak, ljudi postaju svjesni bijesa tek u trenutku kada je preteško da se ovo osjećanje zaustavi.

Zato je bitno reagovati prije, ukazuje Petrović.

„Kontrola besa bi bila zaista moguća uz pomoć stručnjaka ili tehnika kao što su pisanje dnevnika osećanja i rad na emocionalnoj inteligenciji.

„Što je neko emocionalno inteligentniji, a to je veština koja se uči i uvežbava, u stanju je da u samom nastanku prepozna neprijatnost, utvrdi njeno poreklo i odakle dolazi, a potom reaguje na odgovarajući način”, dodaje.

Anđela se sada trudi da izbjegava objave na društvenim mrežama koje je nerviraju.

„Nije lako uvek izaći iz tog kruga, ali ne moram da izgubim živce pored telefona”, zaključuje.