Predsjednik Joe Biden je podržao potpredsjednicu Kamalu Harris kao kandidatkinju Demokratske stranke za predsjednicu SAD-a. Godine 2021. Harris je ušla u historiju kao prva žena i prva crna i južnoazijska Amerikanka koja je služila kao potpredsjednica SAD-a.
Sjedinjene Američke Države nikada nisu izabrale ženu za predsjednicu, a Harris je tokom svog mandata kao potpredsjednica imala težak zadatak da se istakne u ulozi koja je po definiciji podržavajuća.
Harris je svoju karijeru započela u Uredu okružnog tužioca u okrugu Alameda, a 2003. godine postala je okružna tužiteljica San Francisca. Kasnije je izabrana kao prva žena i prva crna osoba koja je služila kao glavni tužilac Kalifornije, najviši pravni i zakonski zvaničnik u najnaseljenijoj američkoj državi.
Roditelji su joj bili imigranti
Rođena u Oaklandu, Kalifornija, od roditelja imigranata – majke rođene u Indiji i oca rođenog na Jamajci – Harris je doživjela razvod svojih roditelja kada je imala pet godina i većinu svog djetinjstva provela je s majkom Shyamala Gopalan Harris, istraživačicom raka i aktivisticom za ljudska prava.
Kamala Harris je imala cilj da postane prva žena predsjednica SAD-a kada se kandidirala za nominaciju svoje stranke 2020. godine. Međutim, povukla se iz utrke nakon što je kampanja bila pogođena njenim neodređenim stavovima o zdravstvenoj zaštiti.
Njen biracialni identitet i odgoj omogućili su joj da se poveže s mnogim američkim identitetima. Odrasla je povezana sa svojim indijskim naslijeđem, često posjećujući Indiju sa majkom, ali je također usvojila crnu kulturu Oaklanda, u kojoj su ona i njena mlađa sestra Maya odrasle.
U svojoj autobiografiji “The Truths We Hold”, Harris piše: “Moja majka je vrlo dobro razumjela da odgaja dvije crne kćeri. Znala je da će je usvojena domovina vidjeti kao crnu ženu i bila je odlučna da nas odgoji u sigurne i ponosne crne žene.”
Hoće li njena rasa i pol biti problem? Apsolutno
U više od dva stoljeća demokracije, američki birači su izabrali samo jednog crnog predsjednika i nikada ženu. Ova statistika dovodi u pitanje može li Harris probiti najteži krov u američkoj politici.
“Hoće li njena rasa i pol biti problem? Apsolutno”, izjavila je LaTosha Brown, politička strateškinja i suosnivačica Black Voters Matter Fund-a.
Harris će se suočiti s velikim izazovima: ako bude unaprijeđena na vrh liste, imat će samo tri mjeseca za kampanju i ujedinjenje stranke i donatora. Međutim, mnogi demokrati su uzbuđeni zbog njenih šansi. Harris, koja ima 59 godina, dvije je decenije mlađa od Trumpa i liderka stranke u oblasti prava na abortus, tema koja odjekuje među mlađim biračima i progresivnom bazom Demokratske stranke.
Zagovornici tvrde da bi mogla energizirati te birače, konsolidirati crnu podršku i donijeti oštre vještine u debati kako bi se politički optužio bivši predsjednik. Njena kandidatura bi ponudila kontrast s Trumpom i njegovim potpredsjedničkim kandidatom, senatorom J.D. Vanceom, dvojicom bijelih muškaraca na republikanskoj listi.
Međutim, uprkos pohvalama u posljednjim tjednima zbog njenog snažnog zalaganja za Bidena, neki demokrati su i dalje zabrinuti zbog Harrisovih nesigurnih prvih dvaju godina na funkciji, kratkotrajne kampanje za nominaciju 2020. godine i – možda najviše – dugog istorijskog tereta rasne i rodne diskriminacije u SAD-u.
Preuzela inicijativu
Nedavno, mnogi unutar Bijele kuće i Bidenove kampanje su privatno brinuli da bi Harris mogla predstavljati rizik za kampanju. Situacija se značajno promijenila otkako je preuzela inicijativu u vezi s pravom na abortus i pridobila mlade birače.
Nedavni anketni rezultati sugeriraju da bi Harris mogla bolje proći protiv Trumpa, republikanskog kandidata, iako bi se suočila s tijesnom utrkom. Anketa CNN-a objavljena 2. jula pokazuje da birači preferiraju Trumpa u odnosu na Bidena za šest postotnih poena, ili 49% prema 43%. Harris je također zaostajala za Trumpom, 47% prema 45%, unutar margine greške. Također je otkriveno da neovisni birači podržavaju Harris 43%-40% u odnosu na Trumpa, a umjereni birači obje stranke preferiraju nju 51-39%.
window.fbAsyncInit = function() {
FB.init({
appId : ‘171222711838’,
xfbml : true,
version : ‘v3.2’
});
};
(function(d, s, id){
var js, fjs = d.getElementsByTagName(s)[0];
if (d.getElementById(id)) {return;}
js = d.createElement(s); js.id = id;
js.src = “https://connect.facebook.net/en_US/sdk.js”;
fjs.parentNode.insertBefore(js, fjs);
}(document, ‘script’, ‘facebook-jssdk’));
function fbLogin(){
FB.getLoginStatus(function(response) {
//console.log(“fBlogin: “+ response);
if (response.status === ‘connected’) {
//console.log(“fbtoken: “+response.authResponse.accessToken);
$.post(‘/prijava’, $.param({ fbtoken: response.authResponse.accessToken, platform: 1, modal:1 }), function(response){
//console.log (“response”+response);
//var data = JSON.parse( response );
//console.log(“data”+data);
if(response.success===true){
//window.location = “https://www.klix.ba/”;
modal.hide();
location.reload();
}
else {
alert(‘Facebook prijava nije bila uspjesna, provjerite da li ste dozvolili Klix aplikaciji pristup Vašem profilu’);
}
});
} else {
// FAIL
FB.login(function(response) {
if (response.status === ‘connected’) {
// Logged into your app and Facebook.
$.post(‘/prijava’, $.param({ fbtoken: response.authResponse.accessToken, platform: 1, modal:1 }), function(response){
console.log (response);
//var data = JSON.parse( response );
if(response.success===true){
modal.hide();
location.reload();
}
else {
alert(‘Facebook prijava nije bila uspjesna, provjerite da li ste dozvolili Klix aplikaciji pristup Vašem profilu’);
}
});
} else {
// The person is not logged into this app or we are unable to tell.
}
},{scope: ‘public_profile,email’});
}
});
}





