Glavna vijest u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko dana svakako je slijetanje helikoptera MUP-a Srbije u Trebinje. Vlasti u entitetu RS za ovaj slučaj imaju jednostavno objašnjenje – koriste sporazum sa Srbijom potpisan 1997. godine.
Samo tri dana poslije dolaska sporne letjelice u BiH, Narodna skupština Republike Srpske najavila je raspravu o vraćanju himne Srbije “Bože pravde” u ovu instituciju.
Iza ova dva poteza, ali i brojnih drugih, stoji Sporazum o specijalnim i paralelnim vezama kojeg su potpisale vlasti Republike Srbije i Republike Srpske 1997. godine. Sporazum je ratifikovan u Narodnoj skupštini RS 2006. godine, i to tekst iz 2001. godine koji je blago modifikovan.
Interesantno je da, prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, entiteti imaju pravo na ovakve tipove sporazuma. Prema članku III Dejtonskog sporazuma: “Entiteti imaju pravo osnivati posebne paralelne odnose sa susjednim državama u skladu sa suverenitetom i teritorijalnom cjelovitosti Bosne i Hercegovine.”
Široke ovlasti pod krinkom “saradnje”
Tako u članu šest ovog sporazuma piše da će Vijeće za saradnju, također uspostavljeno ovim dokumentom, “poticati, planirati i usklađivati sveobuhvatnu saradnju.”
Oblasti u kojima će ovo Vijeće imati ovlasti su: privreda i korišćenje privrednih resursa, planiranje, zakonodavstvo, privatizacija i denacionalizacija, nauka i tehnologija, obrazovanje, kultura, sport, zdravstvo i socijalna politika, turizam i zaštita okoline, informisanje, suzbijanje kriminala, te zaštita sloboda i prava građana u skladu sa najvišim međunarodnim priznatim standardima.
Drugim riječima, ovaj sporazum je sveobuhvatan i bavi se skoro svim aspektima života u manjem bh. entitetu, što ostavlja brojne mogućnosti podrivanja države.
Politička analitičarka Tanja Topić za Klix.ba kaže da dijeli stav o mogućnostima podrivanja države.
“Ako imate zvanični stav Srbije da se slavi zajednički dan državnosti države i jednog bh. entiteta onda imamo ozbiljne osnove da sumnjamo u dobre namjere, te sve što piše u sporazumu, a i ono između redaka možemo isčitavati kao podrivanje države BiH. Očito to ide uz javnu a dijelom i prešutnu saglasnost jednog dijela visokopozicioniranih funkcionera BiH”, kaže Topić.
“Pojedine situacije u BiH su dovedene do apsurda, pa tako i ova sa stacioniranjem snaga MUP-a susjedne države. Pri tome se ovdašnje politicke elite ponašaju javno i svjesno vrijeđajući inteligenciju onog dijela građana koji jos misle sopstvenom glavom.
Da stvari postavim u sljedeći okvir: svake godine bijesne požari širom BiH. Danima smo čekali da se pojedini članovi Predsjedništva BiH smiluju i dopuste da se helikopteri Oružanih snaga stave u službu pomoci nastradalim općinama.
Sada su prešutnu saglasnost dali predstavnici državne vlasti da se naoružane snage susjedne države stave u službu odbrane od požara.
Pitam se da li bi to isto odobrenje dobile i policijske snage Hrvatske koja je članica NATO-a, iako su hrvatski kanaderi svake godine gasili požare po BiH”, stava je Topić.
Politička analitičarka dalje smatra da se ova saradnja u javnosti nije mogla “provući” kroz sporazum između RS-a i Srbije, već da dio krivice snose i državne vlasti u Bosni i Hercegovini.
“Čini mi se da se ne bi progutalo jeftino objašnjenje o saradnji u turistickoj sezoni tom pakovanju koje prividno daje “legitimitet” akciji u sklopu Sporazuma o specijalnim i paralelnim vezama.
Angažman naoružanih pripadnika drugih država nisu imanentni ovom sporazumu, ali ne smijemo zanemariti veoma bitan element u ovoj situaciji. Blagoslov su im dali državni funkcioneri BiH.
Odgovor treba potražiti kod njih.i kad sve zaokružimo, bitna je forma – imamo zaklinjanje u Dejton kao u Sveto pismo dok se istovremeno radi na “mirnom razdruživanju”.
Imamo visoke zvaničnike Srbije koji neprekidno naglašavaju kako poštuju teritorijalni integritet BiH, dok pored njih stoje i glasno zagovaraju nezavisnost entiteta, oni koji BiH proglašavaju neuspjelim eksperimentom”, kaže Tanja Topić.
window.fbAsyncInit = function() {
FB.init({
appId : '171222711838',
xfbml : true,
version : 'v3.2'
});
};
(function(d, s, id){
var js, fjs = d.getElementsByTagName(s)[0];
if (d.getElementById(id)) {return;}
js = d.createElement(s); js.id = id;
js.src = "https://connect.facebook.net/en_US/sdk.js";
fjs.parentNode.insertBefore(js, fjs);
}(document, 'script', 'facebook-jssdk'));
function fbLogin(){
FB.getLoginStatus(function(response) {
//console.log("fBlogin: "+ response);
if (response.status === 'connected') {
//console.log("fbtoken: "+response.authResponse.accessToken);
$.post('/prijava', $.param({ fbtoken: response.authResponse.accessToken, platform: 1, modal:1 }), function(response){
//console.log ("response"+response);
//var data = JSON.parse( response );
//console.log("data"+data);
if(response.success===true){
//window.location = "https://www.klix.ba/";
modal.hide();
location.reload();
}
else {
alert('Facebook prijava nije bila uspjesna, provjerite da li ste dozvolili Klix aplikaciji pristup Vašem profilu');
}
});
} else {
// FAIL
FB.login(function(response) {
if (response.status === 'connected') {
// Logged into your app and Facebook.
$.post('/prijava', $.param({ fbtoken: response.authResponse.accessToken, platform: 1, modal:1 }), function(response){
console.log (response);
//var data = JSON.parse( response );
if(response.success===true){
modal.hide();
location.reload();
}
else {
alert('Facebook prijava nije bila uspjesna, provjerite da li ste dozvolili Klix aplikaciji pristup Vašem profilu');
}
});
} else {
// The person is not logged into this app or we are unable to tell.
}
},{scope: 'public_profile,email'});
}
});
}





