Microsoft podatke pohranjuje u vatrostalno posuđe

Najnovija poboljšanja tehnologije pohrane podataka na bazi stakla, na kojoj Microsoft intenzivno radi od 2019. godine, znače da obično vatrostalno stakleno posuđe može pohraniti terabajte podataka i da će pohranjene informacije trajati 10.000 godina. Ova tehnologija u razvoju, poznata i kao Project Silica, bilježi stalna poboljšanja, a najnovija su predstavljena u časopisu Nature.

Istraživači su, između ostalog, pokazali da se podaci mogu kodirati i na obično borosilikatno staklo – izdržljivu, toplinski otpornu vrstu stakla koja se često koristi u svakodnevnom posuđu i staklenim vratima pećnice. To je važno jer su se podaci dosad mogli pohranjivati ​samo na čisto taljeno silicijsko staklo, čija je proizvodnja skupa i dostupna iz nekoliko izvora.

Najmanji QR kod na svijetu

Koliko malen može biti QR kod? Dovoljno malen da ga se može prepoznati samo elektronskim mikroskopom, pokazali su istraživači TU Wien i tvrtke Cerabyte. Njihov QR kod naime pokriva površinu od samo 1,98 kvadratnih mikrometara, manju od većine bakterija, i odnedavno je i službeno upisan u Guinnessovu knjigu rekorda.

Pojedinačni pikseli veliki su samo 49 nanometara, otprilike deset puta manji od valne duljine vidljive svjetlosti. Gustoća pohrane ove metode je impresivna: na površini lista papira A4 formata moglo bi se na ovaj način pohraniti više od 2 terabajta podataka. Ovi nosači podataka, tvrde, praktički su neograničeno izdržljivi i ne zahtijevaju energiju za očuvanje pohranjenih informacija.

Performanse optičkih vlakana na silicijskim čipovima

Na Caltechu su razvili način vođenja svjetlosti na silicijske pločice s niskim gubitkom signala, ne puno lošijimod gubitka optičkih vlakana na vidljivim valnim duljinama. To, kažu, otvara put novoj generaciji ultra-koherentnih i učinkovitih fotonskih integriranih krugova (PIC-ova)od kojih bi koristi mogli imati precizno mjerenje, komunikacija u AI serverima pa i kvantnoračunarstvo.

Za izradu valovoda iskorišten je germano-silikat, stakleni materijal koji se koristi u optičkim vlaknima. Valovodi su postavljeni u spiralnu geometriju kako bi se produžila duljina njihovog optičkog puta, analogno namotavanju svjetlosti oko kalema vlakana, ali sa znatno manjim otiskom, objašnjavaju istraživači u radu koji objavljuje Nature.

Levitirajući vremenski kristali

Fizičari Sveučilišta u New Yorku uočili su novu vrstu vremenskog kristala, čije čestice levitiraju na jastuku zvuka dok međusobno djeluju izmjenjujući zvučne valove. Te čestice prkose Newtonovom trećem zakonu gibanja, da se sile uvijek javljaju u uravnoteženim parovima. U ovom slučaju čestice ili kuglice međusobno djeluju neovisnije i nisu nužno vezane za uravnotežene sile; one se kreću nerecipročno.

Otkriveni vremenski kristal sastoji se od stiropornih kuglica suspendiranih zvučnim valovima koji služe kao “akustični levitator”. Te levitirajuće čestice međusobno djeluju izmjenom raspršenih zvučnih valova, a veće čestice raspršuju više zvuka od manjih čestica. Velika čestica više utječe na malu nego što mala čestica utječe na veliku pa je i njihova interakcija neuravnotežena, objašnjavaju istraživači u radu, objavljenom u časopisu Physical Review Letters.

Dragon Armor 3.0: baterija razdvaja vatru i energiju

Kineski Svolt predstavio je bateriju koja bi, uvjereni su, trebala drastično poboljšati sigurnost električnih vozila i domet vožnje. Njihov Dragon Armor 3.0 uvodi novi sigurnosni dizajn “odvajanja vatre i energije” (fire-energy separation). Tehnologija fizički odvaja terminale od kanala za smanjenje tlaka te tako sprečava širenje vrućih plinova prema kabini u slučaju kvara EV baterije.

Dragon Armor 3.0 koristi tehnologiju polučvrstih baterija koja povećava temperaturu samozagrijavanja za 8 °C što, kažu, električnim vozilima jamči pouzdanije performanse zimi i istovremeno smanjuje gubitke energije tijekom početnog zagrijavanja. Verzija od 85 kWh navodno nudi desetinu dulji vijek trajanja baterije i više od 400 km dometa na isključivo električni pogon.

Od urina do čiste energije 2.0

Da se od ljudskog urina može dobiti čista energija nije nova vijest, no sad su istraživači Sveučilišta McGill poboljšali učinkovitost pretvaranja. Metoda koristi mikrobne gorivne ćelije (MFC) koje uz pomoć bakterija organski otpad pretvaraju u električnu energiju. Riječ je o održivom i jeftinom način pročišćavanja otpadnih voda koji istovremeno energiju generira iz obilnog izvora.

Istraživanje u časopisu Results in Chemistryotkriva nam da veće koncentracije urina (50 do 75 posto) poboljšavaju proizvodnju električne energije te da urin osigurava esencijalne hranjive tvari koje pomažu mikrobima u rastu. Iako su svi mikrobni sustavi gorivnih ćelija sadržavali mješavinu bakterija, dominantnima su se pokazale skupine Sediminibacterium i Comamonas, kažu istraživači koji su uočili još nešto: da količina dodanog urina snažno utječe na to koji mikroorganizmi uspijevaju i koliko učinkovito sustav funkcionira.

Tekstilni senzorsrca i krvnih žila

Istraživači Kineskog sveučilišta u Hong Kongu razvili su takozvani tekstilni elektrofiziološki senzorski rukav bez poravnanja (TAESS). Studija u časopisu Microsystems & Nanoengineering. predstavlja pleteni nosivi sustav koji integrira elektrokardiografiju (EKG) i impedancijsku pletizmografiju (IPG) za kontinuirano mjerenje kardiovaskularnih parametara. Za razliku od optičkih uređaja, TAESS snima visokokvalitetne električne signale i signale protoka krvi iz nadlaktice bez potrebe za preciznim postavljanjem te tako istovremeno prati krvni tlak, udarni volumen, sistemski vaskularni otpor i otkucaje srca.

TAESS uključuje dvije EKG elektrode i četiri IPG elektrode raspoređene oko nadlaktice za snimanje srčane električne aktivnosti i promjena impedancije uzrokovanih protokom krvi. Porozna arhitektura tekstila osigurava pak vrhunsku propusnost znoja, odvođenje topline i elastičnost veću od 45 %.

Cipele za održavanje ravnoteže

Istraživači Sveučilišta u Bristolu osmislili su cipelu koja bi ljudima trebala pomoći da održe ravnotežu. Ključ je u ulošku sa stotinama sićušnih senzora koji precizne podatke o hodu korisnika šalju na tablet ili mobilni telefon korisnika. Prototip će biti predstavljen na “Chip Olympics“u San Franciscu.

Sustav radi na niskonaponskoj bateriji pa ga u principu mogu napajati uređaji s malim zaslonom, uključujući mobitel ili čak pametni sat. Snaga mikročipa je samo 100 mikrovata pa bi uređaj mogao raditi tri mjeseca prije nego što ga ponovno stavite na punjač, ističu istraživači.