Fudbaleri Veleža danas će ugostiti Željezničar u derbi susretu 22. kola Premijer lige BiH, u kojem prefiks derbi nosi dvojako značenje, što je prethodnih sezona često bio slučaj.
Derbi Veleža i Željezničara prije svega nosi historijsku konotaciju, radi se o dva kluba koja su igrala izuzetno značajnu ulogu u jugoslovenkom fudbalu, ostavili su pečat i u evropskim takmičenjima, a u svojim vitrinama imaju trofeje i iz ondašnjeg fudbala. Željezničar je jednom bio prvak Jugoslavije, dok je Velež dva puta osvajao Kup Maršala Tita. Mnoga značajna imena za jugoslovenski i bosanskohercegovački fudbal potekla su iz ovih klubova, a neki od njih i danas kroje fudbalske procese u našoj zemlji ili drugdje.
Iza oba kluba stoji ogromna historija, ogromna tradicija i, bez da to zvuči kao floskula, ogromna armija navijača, koja osigurava njihovo izdizanje nakon mračnijih perioda, što je u novijoj historiji već dokazano, i to više puta.
Moderni kontekst
Drugi razlog što je ovo derbi, puno realniji i savremeniji, leži u činjenici da se ova dva tima bore za plasman u Evropu i ove sezone, a to je posljednjih godina prilično često bio slučaj. Pobjeda bilo kojeg od njih bila bi korak u pravom smjeru, mada je do kraja prvenstva ostalo još mnogo utakmica i bodova. S druge strane, poraz bi upalio one alarme koji u Veležu još nisu upaljeni, a Željezničaru bi vjerovatno donio nova previranja.
Nisu, jasno je, ni jedni ni drugi, otvorili proljetni dio sezone onako kako su se nadali. Velež je eliminisao Široki Brijeg u Kupu BiH i zakazao dvomeč četvrtfinala sa Sarajevom, ali je remizirao sa Borcem i doživio poraz od Širokobriježana u ligi. Veležovi rezultati još su i prihvatljivi uporede li se sa Željezničarovim. Željezničar je također izborio četvrtfinale Kupa BiH, ali je u ligi doživio poraze od Posušja i Rudara, dvije ekipe koje su u tom momentu bile na pozicijama koje vode u niži rang takmičenja.
Novi trener Slaviša Stojanović nije položio ispit, ako se tako može reći, i već je nakon teškog poraza od Rudara govorio o ostavci, no na kraju je dobio podršku kluba. Međutim, ta podrška vjerovatno je uslovna i kiks u svakom narednom meču mogao bi palac, koji je još uvijek okrenut prema gore, okrenuti u suprotnom pravcu.
Dueli ova dva tima posljednjih godina često su nosili značaj u borbi za plasman u Evropu, pa su i tenzije velike
Sanel Konjhodžić/Sport1
Međusobni omjer
Mečevi Veleža i Željezničara u periodu otkad je Bosna i Hercegovina nezavisna zemlja uglavnom su jednostrani i oslikavaju ulogu koju su dva kluba imala u posljednje tri decenije domaćeg fudbala. Od sezone 1995/1996, u zvaničnim takmičenjima, ligi i kupu, Velež i Željezničar odigrali su ukupno 60 utakmica, u kojima je Željezničar slavio 33 pobjede, Velež njih 16, dok je 11 mečeva okončano neriješenim rezultatom. Željezničar je u ovim duelima postigao 95 golova, dok je Velež postigao 59 golova.
Očekivano je Velež na domaćem terenu uspješniji, sa 11 pobjeda, uz 9 pobjeda Željezničara i 9 remija. Velež je postigao 37 golova, dok je Željezničar postigao 31 gol. Ipak, brojke na stadionu Rođeni pokazuju da su mečevi ova dva tima neizvjesni i otvoreni, te da ne postoji dominacija jednog tima. U prilog tome da domaći teren u duelima ova dva tima više ne igra toliko značajnu ulogu govori i činjenica da je Velež svih pet gostujućih pobjeda na Grbavici poslije rata ostvario u periodu od decembra 2019. godine do danas. I ove sezone, Velež je slavio na Grbavici, ali je i Željezničar slavio na stadionu Rođeni.
Prvi ovosezonski derbi odigran u Mostaru dobio je Željezničar
FK Željezničar
Stil igre
O stilu igre dva tima teško je govoriti nakon samo tri proljetne utakmice, ali postoji u tom kontekstu jedna značajna razlika. Jasno je šta se od Veleža pod vodstvom Ibre Rahimića može očekivati. Rahimić kao rijetko koji trener u Premijer ligi BiH oslikava klupsku filozofiju i ono što bi Velež trebao biti, odnosno ono čemu teži. Većina trenera Veleža posljednjih godina i jesu bili takvi, mada je bilo i izuzetaka, a nisu ni svi bili jednako uspješni. Rahimić želi i gradi, i radio je to svaki put kad je vodio klub, Velež koji će igrati brzo i agresivno, koji će gledati da se u Mostaru prilagođava protivniku što manje i da protivnika natjera da se Veležu prilagođava puno više. Iako je Velež ove sezone kod kuće osvojio 15 bodova,samo bod više nego u gostima (poređenja radi, Željezničar je kući osvojio 17, a na strani samo 8 bodova), Velež ipak kod kuće ima drugačiji gard i stav. Pomalo je isprazno govoriti o fudbalskom DNK, ali ako on postoji, onda se najbolje vidi u primjerima Veleža i Željezničara, odnosno načina na koji igraju na domaćem terenu. Velež je prije nekoliko mjeseci na Grbavici u potpunosti prepustio terensku inicijativu Željezničaru, ali jasno je da to neće uraditi na svom terenu, čak i kad bi to u teoriji dalo Veležu veće šanse za pobjedu, jer Velež osjeća dužnost prema svojoj publici.
Ibro Rahimić vjerovatno je najveća snaga Veleža u ovom trenutku
Sanel Konjhodžić/Sport1
Pravi problem nastaje kad se pokuša analizirati fudbal koji igra, odnosno želi igrati Željezničar. Slaviša Stojanović mnogo je kombinovao, ako je to uopšte prava riječ, jer je potpuno mijenjao sastave i osnovne planove igre koje je Željezničar prezentovao u prve tri utakmice.
Gostovanje u Posušju je zanimljivo, Stojanović nije izveo ni sastav ni formaciju od kojih je realno očekivati da Posušje nadigraju u tehničkim fudbalskim elementima, a nakon utakmice se žalio na pristup svog tima. S tog aspekta Stojanović ima pravo, Željezničar jeste djelovao relativno mlako i sterilno, ali problem u ovom kontekstu može biti dvojak. Željezničar ne bi trebao ići u Posušje da većom borbenošću od Posušja dobija utakmicu, niti motiv igrača Željezničara da pobijedi Posušje može biti jednak motivu fudbalera Posušja da pobijede Željezničar.
Utakmica protiv Rudara ogolila je i drugu stranu Željezničarovih problema. Nije Željezničar u ovaj duel ušao sa sličnim pristupom kao protiv Posušja, ali njegova uigranost i taktičko-tehnička rješenja, ali i potkovanost samih igrača, bile su stepenicu ispod Rudarovih. Ne može se sva krivica za ovo isporučiti Stojanoviću, apsolutno ne može, ali se onda postavlja pitanje, na osnovu čega je Željezničar sklapao ekipu, čak i u ovom prelaznom roku, i je li kompletan koncept profila igrača koji su dovedeni promašen? Na ovo pitanje niko sa sigurnošću ne može dati odgovor, ali odgovor će se svakako dobiti. Dat će ga rezultati koje Stojanović i njegov tim u narednom periodu ostvare. Jedna stvar se, međutim, nameće. Nije Željezničar toliko loš i nemoćan koliko je loše izgledao na početku proljeća. Međutim, nije ni dobar koliko su navijači očekivali da će biti i ta diskrepancija između očekivanog i stvarnog stanja sigurno generiše dodatni pritisak, koji poput utega onemogućava tim da pokaže i ono što bi mogao, čak i ako to nije onoliko koliko se na prvu mislilo. Slaviša Stojanović sigurno nije jedini krivac za to, ali njegov zadatak je učiniti da Željezničar izgleda dominantno na terenu, čak i kad rezultati nisu dobri, a zasad mu to ne polazi od ruke.
Slaviša Stojanović je od početka pod velikim pritiskom na klupi Željezničara
Sanel Konjhodžić/Sport1
Prognoze
Nekada je derbi kola nudio prognoze početnih sastava, toka utakmice i u konačnici i pogađanje rezultata.
Treba reći da je taj period Premijer lige BiH ipak iza nas, jer su klubovi znatno promijenili pristup i većina ih kadar rotira puno bolje i puno češće nego prije, u konačnici jer i ima puno bolji kadar.
Ako bismo se već bavili pogađanjem, onda je jasno da će Velež imati filozofiju igre puno više definisanu nego Željezničar, što je i logično. Velež bi trebao dominirati posjedom lopte, a Željezničaru je umjetnički dojam apsolutno najmanje važan u ovom momentu i u Mostar dolazi po rezultat. Gosti imaju dovoljno individualnog kvaliteta da iznenade Velež, ali sigurno je da će osjećati puno manji imperativ da nadigraju Velež nego što će Velež osjećati prema njima. No, isto tako, imperativ Željezničara da pobijedi bit će puno veći.
Datum i vrijeme objave: 21.02.2026 – 08:06 sati
