Sugar-free namirnice i razne zamjene za šećer, koje su bile veliki hit 90-ih i 2000-ih, pomalo se vraćaju u modu – ovaj je trend u dijetalnoj prehrani ponovno dosegao vrhunac kad je Oreo nedavno predstavio svoj signature keks u zero-sugar izdanju.
Ovaj keks, kako obećavaju iz Orea, “ima okus omiljenog slatkiša i omogućava da ne zapostavite svoje zdravstvene i wellness ciljeve”. I dok se pitamo je li to uistinu moguće, zanima nas i jesu li slatkiši bez klasičnog šećera zapravo zdravija opcija.
Što sadrže sugar-free namirnice
Glavna prednost ovih sugar-free ili zero-sugar opcija jest smanjena kalorijska vrijednost. Ovo se, primjerice, posebno odnosi na pića – prosječna limenka zaslađenog gaziranog pića od oko 0,35 litara sadrži približno 150 kalorija, gotovo sve iz šećera. Ista količina dijetnog gaziranog pića sadrži nula kalorija.
Najčešći umjetni zaslađivači koji se koriste kao zamjene za šećer u zemljama Europske unije jesu acesulfam K, aspartam, ciklamat, saharin i sukraloza. Smatraju se sigurnima za konzumaciju unutar preporučenih dnevnih količina koje je odredila Europska agencija za sigurnost hrane, a karakterizira ih znatno veća slatkoća u odnosu na obični šećer – primjerice, aspartam je otprilike 200 puta slađi od saharoze. Za razliku od šećera, većina ovih zaslađivača ne metabolizira se u značajnoj mjeri, odnosno organizam ih koristi minimalno ili ih izlučuje, zbog čega imaju zanemarivu ili nultu kalorijsku vrijednost.
Upravo se zbog nulte kalorijske vrijednosti namirnice bez šećera ili sa smanjenim udjelom istog reklamiraju kao “zdrave”, što je zapravo daleko od istine. “Zamjena šećera zaslađivačima ne čini proizvod hranjivijim i on i dalje ostaje ultraprerađena hrana s vrlo malo nutritivne vrijednosti”, objasnila je za portal Self dijetetičarka Keri Gans.
