Zlatan Kovačević, predsjednik humanitarne organizacije SOS Bihać, dobio je 26. novembra poziv od upravnika kampa Lipa koji je rekao da su dvojica migranata iz Sudana zbrinuta sa teškim povredama smrzavanja i da su na promatranju u kampu Lipa. Kako mu je rečeno, trećeg migranta je tek bilo potrebno pronaći.
Plješevica je njegovoj organizaciji poznat kraj – prašuma koja je minirana. Od kampa Lipa su dobili prevodioca arapskog jezika, koji je pokušao od dvojice migranata dobiti tačnu lokaciju.
Prije potrage obavijestili su Graničnu policiju i lokalnu policiju da su u potrazi za migrantom. Potraga je trajala deset sati i 27. novembra uspjeli su locirati osobu, te su pozvali kolege Civilne zaštite kako bi im pomogli.
“Kad smo ga našli, prvi tim je bio zadužen za njegovo preživljavanje, naložili su vatru, utoplili su ga, prvo su ga vatrom osušili, utoplili pa su ga, umotali u zlatne (termo) deke i čekali drugi tim koji je brzo došao”, kazao je.
Spašavanje M.F. Foto: SOS Bihać
Kovačević kaže da su migranta predali hitnoj službi Doma zdravlja Bihać, koja je došla na pola puta jer je teren nepristupačan, te su ga odvezli na kliniku urgentne medicine (CUM).
“Mi smo isto otišli na CUM da preuzmemo svoju dasku, tamo smo vidjeli IOM (Međunarodna organizacija za migracije), poslije nam je medicinar sa CUM-a javio: vi ste slobodni, kod njega je IOM, oni će ga ubrzo voziti dalje. Četiri sata od isporuke, od prijema, on je već bio otpušten i poslan u kamp Lipa, isti taj dan”, kaže Kovačević.
Mirsad Šehić, pomoćnik gradonačelnika za Civilnu zaštitu grada Bihaća, potvrdio je da se služba odazvala na poziv humanitarne organizacije SOS Bihać.
“Naša ekipa se odazvala već u 9:40 sati, bili smo na licu mjesta. SOS su već zbrinuli to lice, naložili vatru i ostalo, naši momci su pomogli njima da s te lokacije snesu unesrećeno lice”, kazao je Šehić.
Detektor je potvrdio i iz tri nezvanična izvora da su dvojica migranata već bili u kampu Lipa, te da je treći pronađen 27. novembra na Plješevici.
Od Doma zdravlja Bihać Detektor nije dobio odgovor kada su se pacijenti dovedeni na pregled.
Pacijenti promzli.
Ministar unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona (USK) Adnan Habibija potvrdio je još jednom za Detektor da je policija pronašla dvojicu migranata 26. novembra 2025. godine i jednog 27. novembra 2025. godine.
Ranije je ministar za Detektor rekao da su pronađeni bez cipela.
Iz Službe za poslove sa strancima potvrđeno je da su državljani Republike Sudana 17. novembra Službi iskazali namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u Bosni i Hercegovini.
“Imajući u vidu da su predmetne osobe iskazale namjeru podnošenja zahtjeva za azil, upoznati su sa postupkom traženja azila i njihovim pravima i obavezama, nakon čega su im izdate odgovarajuće potvrde”, naveli su u odgovoru za Detektor.
Potvrđeno je i da su ranije boravili u Privremeno prihvatnom centru “Lipa”, gdje su imali pravo na medicinsku pomoć, te da je za pružanje medicinske pomoći nadležan Dom zdravlja Bihać, a da koordinaciju vrši IOM.
Na upite Detektora iz IOM-a nisu odgovarali.
Detektor je iz tri nezvanična izvora saznao da su se ponovo javili ljekarima.
Kantonalna bolnica “Dr. Irfan Ljubijankić” Bihać je u svom odgovoru na novinarski upit navela da je zaprimila ukupno pet pacijenata: dva 1. decembra 2025. godine, jednog pacijenta 3. decembra 2025. godine te dva pacijenta 8. decembra 2025. godine.
Pojasnili su da su dva pacijenta bila u lakšem stanju sa posljedičnim promrzlinama, koji su konzervativno tretirani te su nakon poboljšanja pušteni sa bolničkog liječenja.
Ostala tri pacijenta su primljena u teškom općem stanju sa dijagnozom gangrene i nekrotičnih promjena na ekstremitetima ruku i nogu, nastalih kao posljedica dugotrajnog lutanja i izloženosti nepovoljnim vremenskim uslovima.
U odgovoru su naveli da su po prijemu na Odsjek za plastičnu i rekonstruktivnu kirurgiju zbrinuti u skladu s važećim medicinskim protokolima. Urađen je inicijalni pregled te je započeta terapija, a obavljene su i konsultacije s hirurgom, anesteziologom i ortopedom. Zbog složenosti kliničkog stanja indicirane su dodatne dijagnostičke pretrage i daljnje specijalističke konsultacije.
“Tokom hospitalizacije došlo je do pogoršanja općeg zdravstvenog stanja jednog pacijenta, uz razvoj teških infekcijskih komplikacija. Nakon kompletne obrade i stabilizacije stanja, pacijent je, u skladu s medicinskim indikacijama, upućen na dalje liječenje i operativno zbrinjavanje u tercijarnu zdravstvenu ustanovu Univerzitetski klinički centar Sarajevo. Nakon obavljenih dijagnostičkih obrada u UKC-u Sarajevo pacijent je vraćen u Kantonalnu bolnicu ‘Dr. Irfan Ljubijankić’ Bihać na dalje liječenje”, pojasnili su.
Iz Kliničkog centra Sarajevo za Detektor su naglasili da je pacijent u potpunosti medicinski obrađen i tretiran u skladu s važećim stručnim smjernicama i medicinskim indikacijama, te je, u dogovoru s matičnom ustanovom, vraćen na daljnje liječenje u najboljem interesu pacijenta.
Nakon 600 kilometara puta pacijent je vraćen, a tri pacijenta koja su primljena u teškom općem stanju su operisana u Kantonalnoj bolnici “Dr. Irfan Ljubijankić”. Kako navode, s obzirom na to da su potrebni daljnji operativni tretmani i dodatna dijagnostička obrada, upućeni su na Septično odjeljenje Klinike za ortopediju Univerzitetsko-kliničkog centra Tuzla.
“Kantonalna bolnica ‘Dr. Irfan Ljubijankić’ Bihać naglašava da su svi dijagnostički i terapijski postupci provedeni pravovremeno, stručno i u skladu s najvišim standardima zdravstvene zaštite”, navode u odgovoru na novinarski upit.
Jedan od migranata iz Sudana u Tuzli. Foto: Detektor
Iz Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljuijankić” nisu odgovorili na dodatni upit Detektora da li su migranti ranije bili primljeni u tu ustanovu.
Nakon deset dana, u pratnju sanitetskog vozila bolnice u Bihaću, trojica migranata prevezeni su u Tuzlu.
Nedim Smajić, specijalista ortopedske hirurgije na UKC-u Tuzla, opisao je za Detektor u kakvom stanju su došli pacijenti.
“Pacijenti su bili u teškom općem stanju, psihički izuzetno nestabilni i uplašeni”, kazao je Smajić.
Nakon konzilija donesena je odluka da je jedina prava terapija za njih bila odstranjivanje donjih ekstremiteta kod sva tri pacijenta.
“Moram reći da postoperativni tok protiče uredno, prvenstveno je bitno njihovo opće stanje koje je puno bolje u odnosu na preoperativno, što je bilo za očekivati jer je urađeno nešto što je bitno za njihovu terapiju”, kazao je.
Očekuje se premještaj pacijenata u neku od ustanova zdravstvenog tipa.
Primarijus Faris Gavrankapetanović za Detektorje pojasnio da su smrzotine kao opekotine.
“Uvijek se ide prvo od periferije, ako su vrhovi prstiju unutar dva sata bez cirkulacije, a onda se ide kroz čitavo stopalo, skočni zglob, onda se taj dio propadanja tkiva proširuje prema gornjim dijelovima donjih udova, taj dio postane strano tijelo, jer ako nastavi rapadnute materije smrzotina počinju ulaziti u cirkulaciju i truju čitav organizam, zato se radi amputacija”, pojasnio je Gavrankapetanović i dodao da je u ovakvim slučajevima važno brzo djelovati.
Nekadašnji sudski vještak medicinske struke koji je želio ostati anoniman za Detektor je pojasnio da su smrzotine u domenu plastičnog hirurga, te da se amputacije rade na ortopediji.
“Ako su oni lutali deset dana prije nego su došli u Tuzlu u stanju da je indicirana i učinjena amputacija jasno je da su i prije toga bili za bolnički tretman, kada se eventualno nešto moglo učinit da se izbjegnu amputacije”, pojasnio je.
“Pacijent se može uputit u drugu zdravstvenu ustanovu ako je pretpostavka da je tretman u toj ustanovi kompetentniji”, kazao je on.
Ovaj vještak postavio je pitanje koje se ranije pojavilo o odnosu sarajevskog kliničkog centra prema migrantima.
Emir Prcanović, izvršni direktor Udruženja “Vaša prava”. Foto: Detektor
Emir Prcanović, izvršni direktor Udruženja „Vaša prava“, kaže da od trenutka kada osoba stupi na teritoriju Bosne i Hercegovine, bez obzira na njen status, država ima pozitivnu obavezu da se stara o njegovoj ili njenoj dobrobiti, što znači da mora omogućiti uživanje prava na jednakoj osnovi, u protivnom će snositi odgovornost.
„Kada su migranti u pitanju, u ta prava spadaju, između ostalog, pravo na smještaj i adekvatnu medicinsku zaštitu te pristup zdravstvenim uslugama, sve s ciljem osiguranja i pristupa efikasnom ostvarivanju temeljnih ljudskih prava i sloboda. Mnoštvo primjera iz prakse Evropskog suda za ljudska prava i Evropskog suda pravde sugeriše da su države u obavezi da osiguraju prava i efikasno ih promoviraju s ciljem njihovog uživanja od strane onih kojima pripadaju“, kazao je.
Pojasnio je da je stav Evropskog suda da, ako je postupanje nadležnih organa suprotno Evropskoj konvenciji, može biti sankcionisano, posebno ako su ljudi imali štetne posljedice zbog nepostupanja.
„Kod činjenica koje se odnose na ovaj predmet, nesporno je da sistem ne djeluje kada je najpotrebniji, i u situaciji kada odgovor sistema izostaje, a njegove posljedice ugrožavaju živote i vode nehumanom i degradirajućem tretmanu. Posljedice su vidljive i loše po osobe. Stoga sistem mora biti u stanju da promptno i efikasno štiti sva prava, pa i pristup i ostvarivanje prava na adekvatnu zdravstvenu zaštitu“, pojasnio je Prcanović.
Migranti, kako kaže Prcanović, dijele sudbinu sistema azila i migracija koji je u tranziciji, ali ne mogu biti žrtve tog sistema.
„Neko će odgovarati za ovaj slučaj, kako oni koji su odbili pravovremeno reagovati u okviru vlastite odgovornosti, tako i država BiH sigurno, jer neko mora nadoknaditi štetu zbog toga što su nehumanim i degradirajućim tretmanom nastupile izuzetno štetne posljedice po ove ljude“, smatra Prcanović.
Datum i vrijeme objave: 20.12.2025 – 10:53 sati
