Među liderima Evropske unije na sastanku održanom u petak u Briselu bio je vidljiv zamor od rata u Ukrajini. Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da je nužno obnoviti razgovore s Moskvom, ističući da Sjedinjene Američke Države već pregovaraju s Rusijom bez učešća Evropljana.
Macron je to rekao nakon što su se lideri EU usaglasili da se, umjesto korištenja spornih 200 milijardi eura zamrznute ruske imovine, Unija kolektivno zaduži za 90 milijardi eura, koje bi Ukrajini bile dodijeljene u obliku beskamatnog kredita.
Sporna finansijska pomoć Kijevu
Pojedini analitičari u EU ukazali su da Ukrajina taj novac vjerovatno nikada neće vratiti, budući da je planirano da se kredit otplati iz ruskih ratnih reparacija nakon završetka rata.
„To je novac bačen u vjetar“, izjavio je mađarski premijer Viktor Orbán, koji je i ranije bio protiv dodjeljivanja milijardi eura Ukrajini za funkcioniranje države, ekonomiju i ratne potrebe.
Mediji: Evropa ne vidi izlaz
Švedski list Aftonbladet piše da je kompromis o pomoći Kijevu, postignut u posljednji trenutak, pokazao nešto mnogo važnije – da Evropa ne vidi izlaz iz rata i da među evropskim liderima postoji izražen zamor od sukoba.
Na samitu EU, podrška Ukrajini u ratu s Rusijom bila je apsolutno najvažnija tema.
Macron je pritom napustio svoj raniji, znatno ratoborniji stav, naglašavajući da Evropa i Kijev o pregovorima s Moskvom informacije dobijaju isključivo iz Washingtona, bez direktnog uvida u tok mirovnih razgovora.
Rat nije pitanje „od životne važnosti“ za EU?
Analitičari u EU dodatno upozoravaju da se ne radi samo o zamoru od rata, već i o dubljem strateškom pitanju. Ugledni njemački portal Eurointelligence navodi da rat u Ukrajini „uopće nije pitanje od životne važnosti za Evropsku uniju“.
Prema toj analizi, EU može prerasti u istinsku geopolitičku silu samo ako znatno ojača tehnološki razvoj, ekonomiju i jedinstveno tržište od 450 miliona ljudi.
„Zapad više ne postoji“
Francuski dnevnik Le Figaro ide i korak dalje, ocjenjujući da „ono što smo zvali Zapad više ne postoji“. List navodi da se izolirana Evropa s mukom pokušava pozicionirati u odnosu na neprijateljske sile.
Prema Le Figarou, to su Moskva, Washington i Peking, koji, kako se navodi, na evropske lidere gledaju s prezirom, što dodatno oslikavaju duboke podjele i sporovi unutar EU oko pomoći Ukrajini.
Oštre poruke iz Washingtona i Moskve
Evropski mediji prenijeli su i, kako je navedeno, „ubitačne izjave“ američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je poručio da „evropski lideri pričaju, a ništa ne proizvode“, te da „ne znaju šta rade“ i da su „slabi“.
Istovremeno su pojedini mediji prenijeli i „vrlo uvredljive“ izjave ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je evropske lidere nazvao „Bidenovim malim prasadićima“, tvrdeći da su slijepo slijedili bivšeg američkog predsjednika i njegovu administraciju u potezima koji su doveli do krize i rata u Ukrajini.
Odluka EU dočekana s olakšanjem u Moskvi
Moskva je, s vidljivim olakšanjem, pozdravila odluku lidera EU da ne posegnu za zamrznutim ruskim sredstvima, već da Kijevu pomognu kreditom od 90 milijardi eura. Ta odluka je u Rusiji okarakterisana kao „pobjeda razuma i zakona“.
Pojedini analitičari u EU smatraju da je, uz stav više vlada Unije i Evropske centralne banke da bi korištenje zamrznute ruske imovine predstavljalo udar na pravni poredak i globalnu finansijsko-monetarnu stabilnost, postojao još jedan važan razlog.
Naime, prema američkom mirovnom planu za Ukrajinu, predviđeno je da se zamrznutih 200 milijardi eura ruske imovine iskoristi za finansiranje poslova američkih i ruskih kompanija u obnovi i jačanju ukrajinske privrede.
Datum i vrijeme objave: 20.12.2025 – 09:37 sati
