Fotografije ostataka municije pronađenih na jugu Libana, a koje je pregledalo šest nezavisnih stručnjaka za naoružanje, ukazuju da je Izrael tokom nedavnog 13-mjesečnog sukoba u Libanu koristio kasetnu municiju – oružje koje je zabranjeno u velikom dijelu svijeta zbog svoje neselektivne prirode i dugoročne opasnosti za civile. Prema pisanju The Guardiana, riječ je o prvim dokazima da je Izrael upotrijebio ovu vrstu oružja nakon gotovo dvije decenije.
Prvi dokazi o korištenju kasetnih bombi od 2006. godine
Na fotografijama snimljenim u južnolibanonskim dolinama Wadi Zibqin, Wadi Barghouz i Wadi Deir Siryan, južno od rijeke Litani, prepoznati su ostaci dvije vrste izraelske kasetne municije: 155mm M999 Barak Eitan, proizvedena 2019. i 227mm Ra’am Eitan, vođena raketa iz 2017. godine.
Ovo je ujedno i prvi put da se ove dvije novije generacije kasetnog oružja dovode u vezu s izraelskim vojnim operacijama. Izraelska vojska nije ni potvrdila ni demantirala njihovu upotrebu, navodeći samo da koristi “isključivo oružje koje je u skladu s međunarodnim pravom”.
Šta su kasetne bombe i zašto su zabranjene?
Kasetne bombe predstavljaju kontejnere koji se otvaraju u zraku, rasipajući desetine ili stotine malih bombica (“bombleta”) preko široke površine — ponekad široke kao nekoliko fudbalskih terena. Problem je što do 40% tih bombica ne eksplodira odmah, ostavljajući za sobom smrtonosne ostatke koji aktiviraju decenijama kasnije, nerijetko ubijajući civile, djecu, poljoprivrednike i humanitarne radnike.
Zbog toga je 124 države potpisalo Konvenciju o kasetnoj municiji, kojom je njihova upotreba, proizvodnja i skladištenje zabranjeno. Izrael nije potpisnik konvencije i time nije formalno vezan njenim ograničenjima.
„Ne mogu razlikovati vojne od civilnih ciljeva“
Direktorica organizacije Cluster Munition Coalition, Tamar Gabelnick, upozorava da su kasetne bombe “uvijek u suprotnosti s međunarodnim humanitarnim pravom”. “Njihov široki efekat znači da ne mogu razlikovati vojne od civilnih ciljeva. Neeksplodirane bombice ubijaju i sakate civile desetljećima nakon upotrebe.”
Slično upozoravaju i eksperti Amnesty Internationala i Armament Research Servicesa, koji su verifikovali fotografije ostataka municije.
Bolno iskustvo Libana: milion bombi koje nisu eksplodirale
Liban ima dugu i traumatičnu historiju s kasetnim bombama. Tokom posljednjih dana rata 2006. godine, Izrael je teritoriju Libana zasuo s oko 4 miliona kasetnih bombi, od čega se procjenjuje da milion nije eksplodirao. Od tada, više od 400 civila je izgubilo život zbog zaostalih “bombica”, a ruralni dijelovi južnog Libana i danas su izuzetno opasni za stanovnike i poljoprivrednike. Upravo je libanski primjer bio ključni povod za izradu konvencije iz 2008. godine.
Paradoks: Izrael osudio Iran zbog iste vrste oružja
Iako nije potpisnik konvencije, Izrael je ovog ljeta oštro kritikovao Iran zbog korištenja kasetne municije tokom kratkog rata koji je trajao 12 dana. Nakon iranskog napada, portparol IDF-a brigadni general Effie Defrin izjavio je da je Iran “koristio oružje širokog raspršenja kako bi maksimalno povećao civilne žrtve”.
Humanitarne organizacije ističu da upravo ovaj primjer ilustrira “dvostruke standarde” korištenja kasetnog oružja u međunarodnim sukobima.
Šta je otkriveno u dolinama juga Libana?
Stručnjaci su analizirali fotografije i zaključili da se radi o 155mm M999 Barak Eitan koju je razvila kompanija Elbit Systems 2019. Svaka granata ispušta 9 submunicija, a svaka svaka submunicija eksplodira u 1.200 komada volframovih šrapnela.
227mm Ra’am Eitan razvijena je 2017. godine, također od strane Elbit Systemsa. Izraelski mediji navode da nosi 64 bombice, a opisuje se kao oružje koje “rasipa smrtonosne fragmente u širokom radijusu”.
Obje vrste municije navodno pripadaju novoj generaciji “poboljšanih” kasetnih bombi koje bi trebale imati minimalan broj neeksplodiranih bombica (“dud rate”). No stručnjaci upozoravaju da stvarna situacija na terenu gotovo nikada ne odgovara reklamiranim podacima.
Nerealne tvrdnje o “poboljšanim” kasetnim bombama
Izraelski i vojni izvori tvrde da ove nove vrste kasetnih bombi imaju stopu neeksplodiranih bombica od 0,01%. Međutim, prethodna iskustva pokazuju da su takve brojke često daleko od istine. Primjer je izraelska M85 municija korištena 2006. godine — službeni podaci tvrdili su da je stopa neeksplodiranih bombica 0,06%, dok su kasnije nezavisne analize pokazale da je stvarna stopa bila oko 10%.
Eksperti za naoružanje naglašavaju da je sama priroda kasetnog oružja takva da se ne može koristiti na način koji bi garantovao zaštitu civila.
Brian Castner iz Amnesty Internationala kaže: “Kasetne bombe su zabranjene s razlogom. One su neselektivne i nemoguće ih je upotrijebiti zakonito ili odgovorno. Njihovi ostaci ostaju smrtonosni još desetljećima.”
Sukob između Izraela i Hezbollaha, koji je počeo u oktobru 2023. godine, odnio je gotovo 4.000 života u Libanu i oko 120 u Izraelu. Jug Libana je tokom sukoba pretrpio ogromna razaranja, a uprkos službenom prekidu vatre, Izrael i dalje izvodi skoro svakodnevne zračne napade. Ostaci municije otkriveni u šumovitim dolinama upućuju na to da je Izrael vjerovatno ciljao položaje militanata u teško pristupačnim područjima, što je način upotrebe koji se historijski povezuje sa sličnom taktikom američke vojske u Vijetnamu.
Datum i vrijeme objave: 20.11.2025 – 09:57 sati
