Povodom 80. godišnjice početka Nürnberških suđenja, jednog od najznačajnijih pravnih procesa u modernoj historiji, Harvard Law School je pokrenuo potpuno digitaliziranu online arhivu sa svim službenim dokumentima ovog sudskog postupka. Po prvi put, kompletna zbirka – koja obuhvata više od 750.000 stranica transkripata, dokaza i pravnih spisa – postaje dostupna javnosti bez ograničenja.
Riječ je o monumentalnom projektu koji je trajao punih 25 godina i uključivao tim od oko 30 historičara, knjižničara i stručnjaka za metapodatke. Digitalizacija je započela još 1998. godine, kada su dokumenti, tada već u osjetljivom stanju, bili pažljivo pripremljeni za skeniranje. Svaki spis moralo je biti očišćen od spajalica i metalnih kopči, jer je krhki papir iz 1940-ih, izrađen na bazi kiseline, počeo doslovno raspadati pri svakom dodiru.
Spašavanje historije od fizičkog propadanja
Paul Deschner, voditelj projekta digitalizacije, pojašnjava da je glavni cilj bio dvostruk: sačuvati originalne dokumente koji su se rapidno trošili i učiniti ih dostupnim svijetu u eri interneta.
„Ovi papiri više nisu mogli podnijeti rukovanje. Bili su u kutijama, izvan očiju javnosti, i postojala je stvarna opasnost da nepovratno propadnu. Znali smo da ih moramo digitalizirati, i to u potpunosti“, rekao je Deschner.
Nova online arhiva sadrži sve što se odnosi na 13 suđenja održanih između 1945. i 1949. godine, kojima su procesuirani vodeći politički i vojni lideri nacističkog režima za zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i genocid nad milionima civila, posebno Jevreja.
Suđenja koja su promijenila tok međunarodnog prava
Prvo i glavno suđenje pred Međunarodnim vojnim tribunalom obuhvatilo je najviše nacističke dužnosnike, među kojima Hermanna Göringa, Rudolfa Hessa i Alberta Speera. U kasnijih 12 suđenja procesuirano je gotovo 200 osoba – od sudija i liječnika do generala i zvaničnika industrijskih konglomerata koji su podržavali nacistički režim.
Od svih optuženih u nizu procesa, samo tri osobe su proglašene nevinima. Dvanaestoro ih je osuđeno na smrt, dok je većina ostalih dobila doživotne ili dugogodišnje zatvorske kazne.
“Mapa zločina”: Dokumenti koji prate genezu Holokausta
Digitalizirana kolekcija uključuje: detaljne transkripte svakog trenutka iz sudnice, dokaze izvedene od strane optužbe i odbrane, službene nacističke dokumente, dopise, naredbe i izvještaje i prepiske, prevode, fotokopije i radne verzije dokumenata koje su pravni timovi koristili.
Neki dokumenti detaljno opisuju planiranje i sprovođenje Holokausta; drugi, kako Deschner kaže, bilježe isti užas, ali „u hladnom, birokratskom jeziku“ nacističke administracije. „Oni pružaju jasan uvid u to kako su početkom 1930-ih mnoge odluke mogle izgledati bezazleno, dok se samo nekoliko godina kasnije pretvaraju u sistematski plan genocida“, ističe Deschner.
Prema njegovim riječima, pristupačnost ovih dokumenata ima i poseban značaj danas, u dobu digitalnih dezinformacija, rastu negiranja Holokausta i sve izraženijih napada na akademske institucije.
Digitalna dostupnost kao oružje protiv negiranja stvarnosti
Deschner naglašava važnost činjenice da korisnici sada mogu samostalno istraživati dokaze. „Ako je neko zakleti negator Holokausta, uvijek može pokušati relativizirati istinu. No kada korisnik vidi da svaki dokaz ima jasnu, dokumentiranu putanju – od originalnog državnog akta, preko fotokopije, prevoda, transkripcije i sažetka – teško je osporiti autentičnost.“
Digitalna arhiva omogućava pretragu po ključnim riječima, korištenje transkripata kao navigacije, kao i lak pristup svim verzijama korištenih dokumenata.
Slojeviti proces prevođenja i zapisivanja – neistraženo područje
Jedan od fascinantnijih aspekata suđenja bio je jezični. Sudnice su istovremeno koristile četiri jezika: engleski, njemački, francuski i ruski. Time je uveden sistem simultanog prevođenja koji je tada bio potpuno nov.
Proces je izgledao ovako: simultani prevodilac prevodi u slušalice, stenograf zapisuje prevod koji čuje, drugi zapisničar prekucava stenografske bilješke i prevodi se revidiraju i verificiraju. Deschner naglašava da je ovaj kompleksni lingvistički lanac gotovo neistražen i predstavlja bogat materijal za buduće istraživače.
Otvorena arhiva kao odgovor na historijske izazove
Amanda Watson iz Harvard Law School poručila je da puka digitalna zaštita dokumenata nije dovoljna – važno je omogućiti njihovo aktivno korištenje.
„Ova kolekcija je odgovor na jedno od ključnih pitanja historije: kako pravo može odgovoriti na globalne krize? Danas osiguravamo da taj odgovor više nije zaključan u arhivama nego dostupan svima“, rekla je Watson. „Kada pravda postane vidljiva, ona postaje moguća.“
Upiti za pristup arhivi već dolaze od historičara, dokumentarista i filmskih studija, istraživača zločina te potomaka učesnika suđenja – svjedoka, advokata, prevodilaca, pa čak i optuženih.
Digitalizacijom cijelog procesa, Harvard je omogućio bez presedana uvid u jedan od ključnih trenutaka svjetske historije — trenutak kada je međunarodna zajednica prvi put udruženo stala pred zločine nezamislivih razmjera i uspostavila temelje modernog međunarodnog krivičnog prava.
Datum i vrijeme objave: 20.11.2025 – 16:45 sati
