Unatoč činjenici da smjernice Američkog kardiološkog udruženja (AHA), Evropskog kardiološkog društva (ESC) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) – AHA/ESC/WHO smjernice podjednako preporučuju najmanje 150 minuta umjerene do snažne fizičke aktivnosti (MVPA) tjedno za oba spola, još uvijek postoji značajan “raznolik među spolovima” u fizičkoj spremnosti i fizičkoj kondiciji. Njegov utjecaj na razvoj i prognozu koronarne bolesti srca (CHD) ostaje nedovoljno istražen.
Nešto što sam upravo primjećivao, ali nisam imao objašnjenje, konačno je dobilo naučni argument. Naime, primijetio sam da žene, ako vježbaju manje od muškaraca, postižu slične ili iste efekte na zdravlje srca, aerobni kapacitet i postotak masnog tkiva. Iako je izgledalo kao ʼvoodooʼ, ispostavilo se da je to nauka. Studija, nedavno objavljena u časopisu Istraživanje kardiovaskularne prirodepokazalo je da su žene postigle iste kardiovaskularne prednosti uz dvostruko veću fizičku aktivnost od muškaraca. Sad mi je malo lakše, jer bolje razumijem sebe i drage ljude oko sebe.
Zašto žensko tijelo bolje reaguje na vježbanje?
Naučnici sa Univerziteta Xiamen (Xiamen University) u Kini analizirano više od 80.000 ispitanika iz britanske biobanke koji je nosio pametne satove i akcelerometre za praćenje aktivnosti. Rezultati su više nego jasni:
- Ženama je bilo dosta oko 250 minuta vježbanja sedmično smanjiti rizik od koronarne bolesti srca za 30 posto.
- Muškarci su čak morali i vježbati 530 minuta sedmično (skoro devet sati!) za postizanje istog efekta.
Konkretnije, ovaj rad analizira fizičku aktivnost mjerenu akcelerometrom 80.243 učesnika bez koronarne bolesti srcaza procjenu incidencije koronarne bolesti srca, kao i 5.169 pacijenata sa postojećom koronarnom bolešćuza procjenu ukupne smrtnosti.
U poređenju sa onima koji se nisu pridržavali, učesnici koji su slijedili smjernice su imali:
· 22 posto manji rizik od koronarne bolesti srca kod žena,
· 17 posto manji rizik kod muškaraca.
Što je još zanimljivije, među ljudima koji su već imali srčana oboljenja, žene koje su ispunile preporuke za fizičku aktivnost imale su trostruko manji rizik od smrti tokom praćenja, u poređenju sa muškarcima koji su bili podjednako aktivni.
Zašto žensko tijelo bolje reaguje? Naučnici imaju nekoliko mogućih objašnjenja.
• Hormonske razlike (posebno estrogena) čine da metabolizam žene drugačije reaguje na stres.
• Struktura mišićnih vlakana kod žena pogoduje boljoj oksidaciji masti i efikasnijem energetskom metabolizmu.
• Bolja regulacija glukoze i otpornost na oksidativni stres doprinose većem efektu zaštite srca.
Drugim riječima, žensko tijelo je evolucijski “podešeno” da maksimizira prednosti kretanja, možda zato što je vekovima bilo “u pokretu”, kroz brigu o porodici i preživljavanje, a ne kroz trening. Već sam pisao o tome. Žene su tokom života aktivnije od muškaraca, što značajno doprinosi njihovom aerobnom kapacitetu, nižem otkucaju srca i boljoj kondiciji. Predstavlja sve zajedno zdraviji način života.
Šta to znači u praksi?
Preporuke ostaju iste za sve: najmanje 150 minuta umjerene ili 75 minuta energične aktivnosti sedmično, uz trening snage najmanje dva puta sedmično. Ali za žene koje misle da “nemaju vremena za vježbanje”, poruka je jasna – mala vježba ide daleko. Čak i polusatna šetnja pet puta sedmično može smanjiti rizik od srčanih bolesti i poboljšati kvalitetu života.
Ova studija pokazuje nešto o čemu stalno pričamo – da iste preporuke ne rade za sve. Vrijeme je da se rodno specifični pristupi uključe u smjernice kako bi se zaista zaštitilo zdravlje žena, jer oni nisu isti kao muškarci. To znači da žene ne bi trebale pokušavati da “sustignu” muške norme vježbanja, već da slušaju svoje tijelo jer reagiraju pametnije nego što mislimo.
Kao što sam davno napisao, “Žene bi se trebale educirati o simptomima i liječenju srčanog udara i boriti se za održavanje zdrave težine. U suštini, nikad nije kasno za zdrav način života.“
Ne morate trenirati kao maratonac da biste imali zdravo srce. Samo morate biti dosljedni. Rezultati ovog istraživanja naglašavaju važnost rodno specifičnih strategija za prevenciju koronarne bolesti srca, uz korištenje nosivih uređaja (nosive stvari) koji može pomoći u smanjenju “rodnog jaza” dodatno motivirajući žene da se bave fizičkom aktivnošću. Stoga, iskoristite prednosti pametnih satova koji su sada više nego dostupni i pratite kako sve što radite utječe na vaše zdravlje. I vježbajte, hodajte i razmišljajte pozitivno.
Referenca: https://www.nature.com/articles/s44161-025-00732-z
