Bosanskohercegovačka namjenska industrija i u zadnjem izračunu o izvoznim kapacitetima u ovom sketoru za 2025.godinu, bilježi rast. Ukupne isporuke odbrambene industrije u prošloj godini su premašile 300 miliona eura. Osim oružja i municija, BiH je 2025.godine izvozila još i ksploziv, pirotehniku, šibice, piroforne legure, kao i zapaljive preparate, ukupne vrijednosti oko 140 miliona KM.
Tradicionalno, najveća izvozna tržišta BiH su Sjedinjene Države, Češka, Irak, Slovačka, Bugarska, Hrvatska, Turska, kao i Maroko i Burundi. Irak je početkom godine bio među većim kupcima, ali nije bio prvo izvozno tržište, da bi krajem godine, zbog velikih isporuka ovoj zemlji, on postao najveće pojedinačno izvozno tržište BiH, pretekavši i SAD.
Izdvajanje u odnosu na BDP
Rastuća proizvodnja u BiH dio je šireg regionalnog trenda, gdje odbrambena potrošnja zemalja Zapadnog Balkana kontinuirano raste posljednjih pet godina. Prema analizi studije “Zanemareni evropski saveznici: Zašto je zapadni Balkan važan za odbrambenu spremnost EU”, očekivalo se da će sve države regije, s izuzetkom BiH, u 2025. izdvajati više od 2% BDP-a za odbranu, što je iznad procijenjenog prosjeka Evropske unije i vrlo blizu nivoa unutar NATO-a.
Gledajući izdatke zemalja Zapadnog Balkana kao postotak njihovog BDP-a, 2021. godine on je u Bosni i Hercegovini iznosio 0,80, dvije naredne godine po 0,70, 2024. godine izdaci su povećani na 0,81 BDP-a, da bi 2025.godine skočio na 0,90, ali opet ispod 1 posto BDP-a, što ukazuje da BiH troši relativno mali dio svoje ekonomije na odbranu, posebno u poređenju sa državama koje izdvajaju oko 2% BDP-a ili više. Od svakih 100 KM koje je ekonomija u 2025.godini stvorila, oko 0,90 KM odlazilo je na odbranu.
Poređenja radi, u Albaniji je prema navedenoj studiji, taj procenat 2021. godine iznosio 1,40, a u prošloj godini 2,50. U Sjevernoj Makedoniji 2021. bio je 1,40, a u 2025.godini 2,40, Srbiji 2021. godine 2,40, a prošle 2,52…
Analiza pokazuje kako većina zemalja Zapadnog Balkana prelazi preporučeni prag NATO-a od ulaganja 20% svojih odbrambenih budžeta u opremu i modernizaciju, dok Sjeverna Makedonija, Srbija i Albanija stoje na ili preko 30%.
Rat u Ukrajina dodatno je pokazao kako Evropska unija stoji sa proizvodnim kapacitetima u ovoj industriji. Početkom ove godine tek oko 30% oružja korištenog na ukrajinskom ratištu proizvedeno je u EU.
I danas su svježe izjave ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kako poručuje Evropi, nakon što ona nije uspjela isporučiti obećanih milion granata, da ubrza proizvodnju. Regija je ovdje dobila svoju šansu.
Proizvodna zaostavština iz vremena SFRJ, u kojoj je stvorena snažna odbrambena infrastruktura, živa je i danas. I sposobna je proizvoditi od topničkih granata do oklopnih vozila i bespilotnih sistema.
U regiji postoji otprilike 200 kompanija koje proizvode odbrambenu robu i tehnologije, a većina ih se nalazi u Srbiji ili Bosni i Hercegovini, navodi studija “Zanemareni evropski saveznici: Zašto je zapadni Balkan važan za odbrambenu spremnost EU”.
Srbija i BiH čine većinu vojnog izvoza regije
Srbija i BiH čine većinu vojnog izvoza regije. Srbija prednjači u izvozu oružja i streljiva, i zauzima gotovo 66% regionalnog izvoza, a Bosna i Hercegovina s oko 32%. Vojna industrija Bosne i Hercegovine zapošljava oko 5.000 ljudi u preko firmi, navodi se dalje, od kojih su najveće pretežno u vlasništvu entitetskih vlada. Mnoge firme poput BNT, Pretis, Binas i druge povećale su proizvodnju topničkih granata kalibra 155 mm, dronova i druge bitne opreme za Ukrajinu. Samo BNT proizvodi širok raspon topničkih oružja, s ukupnom godišnjom proizvodnjom od 500.000 jedinica.
Kako je ranije za Forbes BiH pojasnio vojni analitičar Berko Zečević, koji je proveo godine radeći na razvoju municije u Pretisu, tvornice Igman Konjic, Binas Bugojno, Unis Ginex, BNT-TMiH Novi Travnik i Pretis Vogošća, ne mogu se posmatrati odvojeno, jer, kako kaže, čine jedan integrisan sistem.
“Pretis je tvornica za proizvodnju municije velikog kalibra, koja je svugdje važna. Tvornica Igman proizvodi municiju malog kalibra u velikoj količini, nekada oko 260 do 300 miliona komada municije godišnje. Ginex proizvodi male, sitne komponente bez kojih municija iz Pretisa ili Igmana ne bi bila funkcionalna. Ima enormno veliki kapacitet, praktično može pokriti dio svjetskog tržišta. Binas proizvodi upaljače, bez kojih proizvodi Pretisa ne bi mogli funkcionirati. Znači direktno su vezani. Te tvornice, zajedno sa tvornicom BNT-TMiH iz Novog Travnikakoja prizvodi minobacače, artiljerijska oružja 105 mm, 122 mm, 155 mm, namijenjene za to da lansiraju municiju koju prizvodi Pretis, čine jednu cjelinu.
Iz tog razloga, dodaje on, potencijalni investitori, uključujući države članice NATO-a, prepoznaju u BiH izuzetno kvalificiranu radnu snagu, inžinjere, iskustvo, postojanje tehničke i tehnološke dokumentacije, ali i lokacije.
