Naučnici su otkrili skrivenu geološku slabost ispod ledenog pokrivača Grenlanda koja bi mogla ubrzati njegov kolaps i zakomplikovati američke arktičke ambicije.
Novo istraživanje otkrilo je skriveni sloj sedimenta, sastavljen od meke zemlje i pijeska, koji je uzrokovao topljenje, raspadanje i pad većine glečera.
Prema novom istraživanju sa Univerziteta Kalifornije u San Dijegu, ovaj sloj debljine do 200 metara (na nekim mjestima čak i 300 metara) djeluje kao prirodno mazivo: smanjuje trenje između leda i podloge, omogućava glečeru da brže klizi prema oceanu i značajno ubrzava gubitak mase.
Studija, objavljena u časopisu Geology, zasniva se na analizi seizmičkih podataka prikupljenih sa 373 mjerne stanice u okolini Grenland tokom poslednje dve decenije. Istraživači su izmjerili kašnjenja u seizmičkim valovima uzrokovanim potresima. Signali su se polako širili kroz meki sloj, jasno ukazujući na prisustvo sedimenata umjesto tvrde stijene.
“Ako više otopljene vode dostigne dno, ovi sedimenti mogu dodatno smanjiti snagu, ubrzati protok leda i povećati gubitak leda u oceanu. To znači da bi neke regije Grenlanda mogle biti podložnije klimatskim promjenama nego što trenutni modeli pretpostavljaju“ rekao je Jan Yang, vodeći autor studije i geofizičar na Scripps institutu za oceanografiju.
„Sigurnost priobalnih zajednica zavisi od tačnih prognoza, a saznanje da li je temeljna stijena tvrda stijena ili meki sediment ključno je za poboljšanje predviđanja porasta nivoa mora“, dodao je.
Sedimenti nisu ravnomjerno raspoređeni. Deblji slojevi (do 200-300 m) nalaze se u toplijim, vlažnijim područjima gdje se led topi odozdo, dok su tanji ili ih nema u hladnijim, smrznutim područjima. Ovo objašnjava zašto se neki dijelovi ledenog pokrivača raspadaju brže nego što se očekivalo.
Otkriće dolazi u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump snažno radi Danska i Grenland da preuzmu kontrolu nad ostrvom, navodno zbog njegovog strateškog položaja na Arktiku, odbrane od ruskog i kineskog uticaja i pristupa bogatim prirodnim resursima.
međutim, sedimentni sloj predstavlja veliku prepreku za rudarenje i eksploataciju resursa. Bušenje kroz stotine metara meke gline i pijeska dovodi do čestog začepljenja svrdla, oštećenja opreme, usporavanja rada i enormnog povećanja troškova. Studije iz 2022. (Kriosfera) i 2024. (Anali glaciologije) pokazale su da je za stabilno bušenje potrebna smrznuta stijena, a ne sediment, u suprotnom dolazi do zastoja i opasnih uvjeta.
Sve veći broj santi leda koji se odvajaju u obližnje vode prijete potencijalnim naftnim platformama na moru, a ekstremna izolacija Grenlanda i nedostatak infrastrukture dodatno komplikuju operacije.
Trumpova administracija ističe da je potpuna kontrola nad Grenlandom neophodna kako bi se spriječila Rusija i Kina da iskoriste ostrvo kao “granični prijelaz” u eventualnoj invaziji na Sjevernu Ameriku. Kina od 2018. proglasila se “zemljom blizu Arktika” i pokazuje interesovanje za resurse i vode Grenlanda, izvještavaju Daily Mail.
(Telegraf.rs)
