Iz mađarske kompanije MOL grupa i prema informacijama iz medija grupacija iz UAE potvrđeno je jučer da je sklopljen sporazum s ruskim Gaspromnjeftom o kupovini udjela u srpskoj kompaniji Naftna industrija Srbije (NIS). Akvizicija NIS-a od MOL-a otvorila je pitanja o mogućim posljedicama po tržište u BiH.
Alternativni pravci
Govoreći o snabdijevanju gorivom u Bosni i Hercegovini, predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata (UPND) i predsjednik Udruženja trgovaca HNK-a Milenko Bošković istakao je da je tržište uspješno prebrodilo izazove, podsjećajući da je i ranije bilo perioda kada Rafinerija Pančevo zbog remonta nije radila po mjesec i više dana, ali da su tada imali zaliha proizvedenih u rafineriji.
Akvizicija NIS-a od MOL-a, prema riječima Boškovića, urađena je na osnovu nejasnog ugovora o upravljačkim pravima i faktički djeluje kao vlasnik INA, te istovremeno posluje i na tržištu Bosne i Hercegovine.
Učešće goriva iz tog pravca, kako je naveo, kreće se između 17 i 20 posto, a nekada je taj postotak bio i do 30 posto. Bošković je naglasio da od trenutka uvođenja sankcija, krajem 10. mjeseca, nigdje nije zabilježena nestašica goriva u BiH. Prema njegovim riječima, to nije rezultat djelovanja vlada (entiteta i BiH), već prilagodljivosti i otpornosti naftnih kompanija, koje su dobavni pravac uspješno zamijenile alternativnim izvorima iz EU i šire (CEFTA i Turska).
– To su, prije svega, Hrvatska sa terminalima na Jadranu, Ploče, Solin, Zadar, Omišalj na Krku, Rijeka, Sisak… Jedan dio smo uzimali i iz Slovenije, iz Kopra, iz njihovih terminala u Hrvatskoj (Zadar i Ploče), kazao je Bošković za Oslobođenje.
U čitavoj priči se spominje i Mađarska koja, kako je rekao, na neuobičajen način upravlja stopostotnim vlasništvom u energetskom sektoru (INA Hrvatska, INA BiH i Energopetrol Sarajevo).
Govoreći o utjecaju na BiH, profesor na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (IUS) Aliaksandr Novikau ističe da, iako bi okončanje preuzimanja NIS-a promijenilo ravnotežu između glavnih konkurenata na tržištu naftnih derivata u BiH, riječ je o tranziciji koja uključuje kompanije koje su već pod snažnom stranom korporativnom kontrolom.
– Objedinjavanje ovih mreža pod jednim korporativnim okvirom ne bi predstavljalo novi gubitak nacionalne autonomije. Iako bi se korporativni pejzaž mogao znatno promijeniti, strukturna zavisnost Bosne i Hercegovine od uvoza naftnih derivata i stranih kompanija ostala bi u suštini nepromijenjena, kazao je profesor Novikau za Oslobođenje.
Ipak, Bošković je podsjetio da Bosna i Hercegovina više nema Energopetrol u domaćem sistemu, već je on dio INA sistema, odnosno posredno MOL-a, te da su zajedno s inostranim i domaćim kompanijama uspješno prebrodili krizu, zbog čega građani nemaju razloga za zabrinutost kada je riječ o snabdijevanju gorivom.
Sličnog mišljenja je i profesor Novikau, koji ističe da bi prelazak NIS-a u okrilje MOL grupe mogao donijeti određene prednosti u pogledu stabilnosti snabdijevanja i razvoja infrastrukture.
– Pod dosadašnjim ruskim vlasništvom, NIS se suočavao s ozbiljnim operativnim ograničenjima zbog međunarodnih sankcija. Integracija tih kapaciteta mogla bi smanjiti izloženost tim rizicima, te omogućiti stabilnija ulaganja i sigurnije snabdijevanje energentima, smatra Novikau.
Bošković, ipak, upozorava da najozbiljnije prepreke dolaze iz sfere politike.
Kako je naveo, domaće tržište je ograničeno pravilima koja ne dozvoljavaju veći asortiman goriva (goriva višeg kvalitetnog nivoa i dodatnih proizvoda u marketima) i dodatnih proizvoda kakvi postoje u zemljama EU. Marže su ograničene, a bez dodatnih djelatnosti, mnoge kompanije preživljavaju isključivo zahvaljujući prodaji dodatnog asortimana, praonicama i kafićima koji se nalaze u sastavu pumpi.
– Usvojen je pravilnik o markiranju zbog kojeg bismo na granici čekali od dva do tri dana, jer se to markiranje na način na koji predviđa pravilnik drugačije ne bi moglo izvesti. Naime, svaka cisterna ima 3 do 6 komora, a na Bijači dnevno imamo po 300 i više cisterni. Markiranje, kako ga je predvidio pravilnik, neizvodljivo je i imali bismo energetsku krizu u cijeloj državi, upozorava Bošković.
Istovremeno, problematične su cijene uzoraka (kontrola kvaliteta – monitoring), čiju cijenu država povećava zakonskim rješenjem.
Nameti države
Također, ne dozvoljava se uvoz goriva iz zemalja van Evropske unije, poput Kuvajta, Saudijske Arabije, Nigerije ili čak Sjedinjenih Američkih Država, a u slučaju takvog uvoza, obračunava se carina od 11 posto, pri čemu vlasti ne žele mijenjati važeću carinsku tarifu.
Samim tim, to tržište je nekonkurentno, uvoz je nepostojeći, država nema dobit, te ništa ne bi bilo izgubljeno promjenom tarife.
Uprkos svim tim ograničenjima, Bošković je poručio da sistem i dalje funkcioniše i da će uredno snabdijevanje građana biti nastavljeno.
Govoreći o cijenama goriva, Bošković je naglasio da ih formira berza (PLATZ), te da Bosna i Hercegovina, kao i cijeli region, nema stvaran uticaj na njihovo kretanje. Na cijenu, prema njegovim riječima, utiču berzovna cijena, troškovi transporta, davanja državi koja čine gotovo polovinu ukupne cijene, te ograničena marža.
Primjerice, BiH u ovom trenutku ima najjeftinije gorivo u regionu i šire. Naftaši se nadaju susretljivosti i kooperativnosti ministara i premijera, što entitetskih, što državnih, u nastojanjima da se očuva sigurnost snabdijevanja u BiH.
Cijelo izdanje večerašnjeg O Dnevnika pogledajte u nastavku:
Datum i vrijeme objave: 20.01.2026 – 20:03 sati
