SARAJEVO – Zemlje Evropske unije razmatraju mogućnost da SAD uvedu carine od 93 milijarde evra zbog pretenzija američkog predsjednika Donalda Trampa da preuzme Grenland.
“Financial Times” piše da druga opcija uključuje ograničenja američkim kompanijama na tržištu EU.
Prema njihovom izvještaju, spremaju se uzvratne mjere kako bi se evropskim liderima dala moć pregovaranja na ključnim sastancima s Trumpom tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu ove sedmice.
Planirane mjere uključuju prethodno pripremljenu listu tarifa, koje su suspendovane do 6. februara kako bi se spriječila eskalacija, kao i instrument EU protiv prinude koji bi mogao ograničiti američke investicije i usluge, uključujući velike tehnološke kompanije.
Paket odmazde suspendovan je u avgustu kada je EU postigla trgovinski sporazum sa SAD.
Ambasadori EU sastali su se u Briselu kako bi pripremili zajednički odgovor na Trumpovu najavu da će od 1. februara uvesti carine od 10 posto na proizvode iz osam evropskih zemalja zbog njihovih aktivnosti na Grenlandu.
Podsjetimo, Donald Trump je zaprijetio da će od 1. februara uvesti carine od 10 posto na robu iz Velike Britanije, Norveške i šest država EU koje su uključene u arktičke vojne vježbe na Grenlandu.
Međutim, postavlja se pitanje da li će globalne igre ponovo uticati na Bosnu i Hercegovinu?
Ekonomista Igor Gavran smatra da direktnih posljedica ne bi trebalo biti, jer su SAD već i ranije praktično onemogućile izvoz na ovo tržište, kada su uvele neopravdano visoke carine, tako da na tom tržištu nemamo šta da izgubimo.
“Kada je riječ o mogućim dodatnim američkim carinama na uvoz iz EU, one bi sigurno mogle imati indirektne negativne efekte na naš izvoz u EU u slučajevima kada kupci naših proizvoda tamo ugrađuju komponente iz BiH u svoje proizvode za izvoz u SAD. Ukoliko se njihov izvoz zaustavi ili smanji, a proizvodnja i potražnja za našim proizvodima opadaju, to bi imalo posljedične negativne efekte na bh. izvoznike.
S druge strane, ako bi EU uvela kontramjere za američki izvoz u EU, to bi moglo imati pozitivne efekte u smislu otvaranja prostora na tržištu EU za više bh. proizvoda, ako imamo konkurentne proizvode u bilo kojoj oblasti na koju se te mjere odnose”, objašnjava Gavran za “Nezavisne novine”.
Prema njegovim riječima, u svakom slučaju, bilo kakvi carinski ratovi i destabilizacija svjetske trgovine generalno u određenoj mjeri negativno utiču na sve.
“Ali, dugoročni efekti za cijeli svijet bili bi najgori kada bi EU još jednom popustila pred američkom agresivnom imperijalističkom politikom. Najbolji scenario za cijeli svijet je povezivanje ‘normalnih’ zemalja širom svijeta i jačanje međusobne trgovinske i ekonomske saradnje kako bi se zaobišla i izbjegla neurotična politika SAD-a i njihove ucjene i pritisak. Kanada je dobar primjer kako se sa SAD-om sada treba jačati saradnja, umjesto da se ponašaju kao da se ponašaju To bi mogla učiniti i Kina, a i EU ako prevladaju mudrost i ispravnost ekonomske politike umjesto ideologije. Stav EU prema Kini je neopravdano negativan, umjesto jačanja veza s ekonomijama Južne Amerike i Indije, on je pozitivan, ali bez jače saradnje s Kinom nemoguće je ostvariti maksimalnu korist za evropsku ekonomiju”, ističe Gavran i dodaje da je to trenutno stanje. poziv mnogim bh. političarima koji slijepo maštaju o strateškom partnerstvu sa SAD-om.
Datum i vrijeme objave: 20.01.2026 - 07:22 sati
