“U 2025. godini Bosna i Hercegovina je napravila korak unazad u odnosu na raniji napredak u ovoj oblasti. Bosna i Hercegovina je zadržala broj stalnih bezviznih sporazuma na 72, ali je povećala broj sezonskih bezviznih izuzeća sa 1 na 3. Kao rezultat toga, broj neusklađenosti između vizne politike Bosne i Hercegovine i vizne politike Evropske unije povećan je sa 8 u 2024. godini na 10, koliko ih trenutno ima”, stoji u finalnoj verziji Izvještaja Evropske komisije o usklađenosti viznog režima država zapandog Balkana i Evropske unije.
I ovaj, osmi po redu, izvještaj zajedničko je djelo Evropske komisije, Evropskog parlamenta i Vijeća Evropske unije, javlja Politicki.ba.
BiH je jedina koja je u promatranom periodu zabilježila značajniji negativan trend.Srbija, Albanija, Kosovo, a posebno Crna Gora, pooštrile su svoj vizni režim, mada za Brisel prvi rezultati nisu previše ohrabrujući.
Sjeverna Makedonija je jedina koja je “ostvarila skoro u cjelosti usklađenost s listom Evropske unije zemalja za koje je potrebna viza, uz samo jednu preostalu razliku u odnosu na listu EU država čijim državljanima je potrebna viza”.
Objava Izvještaja koincidira s današnjom odlukom Brisela da se nosiocima diplomatskih i servis pasoša Gruzije uvede vizni režim EU.
“Susjedni partneri EU koji uživaju bezvizni režim hitno moraju ostvariti značajan napredak u usklađivanju svojih lista država čijim državljanima nije potrebna viza s listama Evropske unije, kao i u usklađivanju svojih viznih procedura sa šengenskim standardima. To uključuje uvođenje sistematskog prikupljanja biometrijskih podataka, poput digitalne fotografije i otisaka prstiju, kao dijela procesa podnošenja zahtjeva za vizu. Prakse koje nisu u skladu s pravnom stečevinom EU, kao što su sezonska ukidanja viznog režima i omogućavanje bezviznog ulaska na osnovu vize ili boravišne dozvole treće zemlje, moraju biti ukinute.
Do potpunog usklađivanja, potrebno je uvesti strožije provjere bezviznih dolazaka državljana trećih zemalja, posebno onih iz država koje predstavljaju sigurnosni rizik ili rizik od nezakonitih migracija”, ističe se u Izvještaju dalje.Posebno se, nadalje, upozorava da je tokom prošle i ove godine, duga i porozna granica između BiH i Hrvatske postala “glavni ulaz za neregularne migrante koji preko zapadnog Balakana putuju prema EU”.
U cijelom Izvještaju, BiH se ističe kao problematična, navodi Politicki.ba. Iako ima napretka, pa se u tom kontekstu ističe KONAČNO otpočinjanje angažmana Frontexa, BiH i tu pravi nepotrebne i do sada nezabilježene probleme.
Tako se, na primjer, navodi da u readmisiji nema značajnijih zastoja, osim u slučaju naše zemlje. Tu su se pojavila “nepotrebna odlaganja procedura”. Doduše, sličan problem uočen je i na Kosovu. Zanimljivo je da je Srbija, pak, istaknuta kao problematična država u kojoj su bande koje krijumčare migrante ‘preuzele opasne i ozbiljne forme’. One su se, naravno, povezale sa sličnim kriminalnim grupama u BiH.
“U Bosni i Hercegovini i u Srbiji zabilježeno je da su organizirane kriminalne grupe uključene u proizvodnju i distribuciju falsificiranih identifikacionih dokumenata, uključujući pasoše i vozačke dozvole različitih država članica Evropske unije. U Srbiji je posebno zabrinjavajući obim i nivo sofisticiranosti ovih falsifikata, s obzirom na to da su neki visokokvalitetni krivotvoreni elektronski pasoši u stanju zaobići savremene sisteme za provjeru dokumenata”, stoji dalje u ovom dokumentu.
Ukrajina i Kosovo pojavljuju se u Izvještaju kao zemlje u kojima je došlo do značajnog porasta priliva migranata.
No, to ‘nije ništa’ u odnosu na alarmantnu situaciju u Gruziji. Tu se stvorila masa od 160.000 Rusa koji tvrde da su pobjegli iz svoje domovine da ne bi išli u rat s Ukrajinom i traže azilantski status u EU. Brisel u takve tvrdnje uopće ne vjeruje, posebno obzirom na sve zategnutije odnose s Tbilisijem, podsjeća Politicki.ba.
Na kraju dokumenta objavljene su i preporuke i zahtjevi prema našoj državi:
“Bosna i Hercegovina je preduzela određene korake kako bi odgovorila na ranije preporuke Evropske komisije. Međutim, potrebni su dodatni napori u sljedećim prioritetnim oblastima:
a) Usklađivanje vizne politike: Bosna i Hercegovina mora hitno dodatno uskladiti svoju viznu politiku s listom Evropske unije trećih zemalja čijim državljanima je potrebna viza, s posebnim fokusom na države čiji državljani predstavljaju rizik od nezakonitih migracija i/ili sigurnosni rizik za EU.
b) Kontrola izdavanja viza: Nadležne vlasti moraju unaprijediti provjere zahtjeva za vize koje podnose državljani trećih zemalja iz visokorizičnih država te pooštriti uslove pod kojima se vize izdaju državljanima tih zemalja.
c) Upravljanje granicama 1: Bosna i Hercegovina mora intenzivirati napore na unapređenju upravljanja granicama, pri čemu je posebnu hitnost potrebno dati povećanju kapaciteta granične policije, rješavanju problema nezakonitih prelazaka granice te unapređenju implementacije Statusnog sporazuma s Frontexom kroz pokretanje većeg broja zajedničkih operacija na visokorizičnim dionicama kopnene granice.
d) Upravljanje granicama 2: Do potpunog usklađivanja vizne politike, neophodno je nastaviti i dodatno ojačati provjere na granicama prilikom ulaska državljana trećih zemalja koji imaju bezvizni režim. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti provjeri autentičnosti pasoša. Nadležne vlasti se snažno ohrabruju da proaktivno sarađuju po ovom pitanju s trećim zemljama, kao i s aviokompanijama, te da ostvare napredak u uspostavljanju sistema razmjene podataka o putnicima (API/PNR)”.
Brisel ne navodi eksplicitno prema kojim državama BiH mora pojačati ili uvesti vizni režim.
No, od ranije se već zna da Evropska unija od vlasti BiH traže uvođenje viza Kini, Rusiji, Turskoj, Azerbejdžanu, Kataru, Kuvajtu, kao i poništavanje odluke da se odobri sezonski – ljeti – bezvizni režim sa Saudijskom Arabijom.Zvanično Sarajevo već je ukinulo bezvizne aranžmane sa Bahreinom i Omanom u skladu s EU zahtjevima
No, Briselu to nije dovoljno i ostalih 6+1 bezbizni aranžman smatraju “neusklađenim s politikom EU”, javlja Politicki.ba.
Datum i vrijeme objave: 19.12.2025 – 20:58 sati
