Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić učestvovao je kao glavni govornik na Međunarodnoj konferenciji „30 godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma“, održanoj u Washingtonu, na poziv potpredsjednika organizacije US–Europe Alliance iz Washingtona Reufa Bajrovića
Konferencija je održana u William & Mary Washington Centeru te je okupila eksperte, diplomate, predstavnike akademske zajednice i političke lidere koji su razgovarali o naslijeđu Dejtonskog mirovnog sporazuma, trenutnom političkom stanju u BiH, te perspektivama budućeg razvoja i sigurnosti u regionu.
-Prije trideset godina, potpisivanjem Općeg okvirnog sporazuma u BiH uspostavljen je mir i završen troipogodišnji krvavi rat kojeg su pratili najteži oblici ratnih zločina i etničkog nasilja uključujući i genocid. Dejton je omogućio mir. Iako taj mir nije uvijek bio savršen ili potpun – on je postao činjenica u svakodnevnici bosanskih građana, a ta činjenica nema alternativu, kazao je Komšić u svom govoru.
Dodao je kako je Dejtonskim mirovnim sporazumom potvrđen državno – pravni kontinuitet BiH što je, prema njegovim riječima, jasno vidljivo iz prvog člana Ustava BiH.
Izgradnja institucija
– Iako potpuno svjesni da smo se za vlastitu državu i njen opstanak izborili sami i uz velike žrtve, ostajemo duboko zahvalni, prije svega, SAD-u, ali i drugim prijateljskim državama na njihovoj političkoj i svakoj drugoj vrsti pomoći. Bez njih, opstanak BiH bio bi pod velikim znakom pitanja. Uspostavljanjem punopravnog mira BiH je dobila priliku da svoju nezavisnost i suverenitet izgradi kroz politički, ekonomski, infrastrukturni, i opći društveni oporavak, istakao je Komšić.
Potom je naveo šta je sve postignuto u proteklih 30 godina. Kao jednu od najvažnijih činjenica naveo je da se više od milion prognanih vratilo u BiH. Izgrađene su mnoge institucije koje štite suverenitet i politički integritet BiH, što je dalje omogućilo slobodno kretanje ljudi, roba i kapitala u cijeloj zemlji.
– BiH bilježi, sa par godina izuzetka, kontinuirani tridesetogodišnji ekonomski rast između 2-5 posto. Naš izvoz nastavlja rasti i na evropska i na svjetska tržišta. Na političkom planu put BiH je čvrsto utemeljen ka EU i NATO. Taj put je bio težak i pun prepreka. U martu 2024. godine odlukom Evropskog vijeća otvorili smo pristupne pregovore Evropske unije, sedamnaest godina nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Od 2008. godine dio smo NATO-ovog Akcionog plana za članstvo, a usvajanjem svih godišnjih programa reformi nastavljamo graditi odbrambene i sigurnosne kapacitete BiH. U jačanju interoperabilnosti sa NATO standardima i procesima dodatno nas podržava paket za izgradnju odbrambenih kapaciteta usvojen na NATO samitu u Madridu, napomenuo je Komšić.
S druge strane, postdejtonska struktura, naglasio je,nije načinila potreban iskorak u pogledu unaprijeđenja ljudskih prava, političke jednokopravnosti svih građana i uspostave pravednijeg političkog sistema, što, po njemu, ostaje najveći nedostatak ustavnog okvira bosanskog društva.
– Da bi nastavio nositi titulu najuspješnijeg mirovnog sporazuma, prirodno je da se takav sporazum u hodu nadograđuje. To nije, kako tvrde oponenti bosanske opstojnosti, izgradnja nove nacije. To je učvršćivanje svjetskog mira, riječi su Željka Komšića.
Svjetski mir
Podsjetio je kako BIH posljednjih godina prolazi kroz najveću krizu sigurnosti i političke nestabilnosti.
– Ne postoji niko u državi niti u Evropi ko ne prepoznaje da politička agresija još uvijek traje i realizira se kroz politiku separatističkih snaga u BiH, a koje aktivno podržavaju Beograd i Zagreb. To je naslijeđe poraženih vojnih agresija susjednih država iz prethodnog rata. Ovi napadi na bosansku državu postali su svakodnevnica upravo zato što trenutni ustavni okvir nagrađuje, umjesto da obeshrabruje, logiku etnonacionalnih politika – supstituirajući demokratski pluralizam i građansku ravnopravnost s teritorijalnom kontrolom i etničkom eksluzivnošću. Upravo tome svjedoče brojne presude Evropskog suda za ljudska prava koje upućuju na uklanjanje etničke diskriminacije i traže uvođenje građanskih standarda u politički sistem BiH, rekao je Komšić.U BiH postoje snage koje su spremne provesti ovakve reforme, istakao je predsjedavajući Predsjedništva BiH, ali im je za to potrebna međunarodna podrška.
– Takav poduhvat ojačava svjetski mir u novoj geopolitičkoj stvarnosti gdje se nadmoć sile nad međunarodnim pravom ostvaruje na štetu malih država i nedovršenih mirovnih i demokratskih procese, među kojima je i BiH. Nedavno sam govorio o embargu na demokratiju u BiH. Ukoliko se sprovođenje tog embarga nastavi, separatističke politike koje se temelje na etnonacionalnom ekskluzivitetu i koje proizvode stalne nestabilnosti, će pobijediti. One su izvor hronične disfunkcionalnosti koje sprječavaju razvoj stvarne demokratije, jer naš ustav krši gotovo sve evropske vrijednosti, demokratska načela i standarde ljudskih prava na Starom kontinentu, izjavio je Komšić.Ipak, kako je napomenuo, sam Dejttonski sporazum pruža mogućnost za provođenje ovakvih reformi, jer u samom Ustavu BIh, koji je dio Mirovnog sporazuma, stoji kako Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava ima primat nad Ustavom BiH.
Dugovječan mir
– Prema tome, implementacija presuda Europskog suda za ljudska prava i uvođenje građanskog modela u politički sistem BiH nisu u suprotnosti sa Dejtonskim sporazumom i Ustavom BiH. Naprotiv, te obaveze proističu iz našeg Ustava, kao i iz prirodne nadogradnje i modernizacije ustavnog i društvenog okvira u BiH. Na kraju, sagledavajući iz naše bosanske perspektive svjetska kretanja, želim istaći da je Dejtonski sporazum, uz sve njegove nedostatke, stub koji treba dalje razvijati. Naš bosanski mir već sada je dugovječniji od versajskog, a možda je čak stabilniji od jaltskog, uprkos stalnim vjetrovima novih ratova.
BiH živi svoj mir na jedan osobit način koji pruža nadu da će isti potrajati, ma koliko se često činilo da je u osnovi narušen. Na ljude ove zemlje i nju samu ne može se napasti bez ozbiljnih posljedica, i to je ono što pruža kakvu takvu garanciju da će mir potrajati. Zato danas, dok posebno zahvaljujem američkim vojnicima koji su čuvali naš mir i dugo nakon rata, vjerujem i u bosansku ideju koja je to omogućila – ideju slobode, jednakosti i pravde. BiH postoji na tim vrijednostima, jer one nisu samo bosanske, nego i univerzalne vrijednosti. One nas obavezuju da nikada više ne dopustimo da o našoj sudbini odlučuju oni koji su je nekada pokušali uništiti, zaključio je Komšić.
Datum i vrijeme objave: 19.11.2025 – 19:14 sati
