Ljudi to rade, majmuni to rade, čak i polarni medvjedi to rade. A sada su istraživači rekonstruisali evolucijske početke poljupca, iznosi BBC.
Njihova studija sugeriše da je poljubac „usna na usnu“ nastao prije više od 21 milion godina i da je to vjerovatno činila zajednički predak ljudi i drugih velikih primata.
Isto istraživanje je zaključilo da su i Neandertalci možda poljupce prakticirali – te da su ljudi i Neandertalci mogli razmjenjivati poljupce međusobno.
Naučnici su proučavali poljupce jer predstavljaju evolucijsku zagonetku – nemaju očigledne koristi za preživljavanje ili reprodukciju, a ipak se javljaju ne samo u mnogim ljudskim društvima, nego i širom životinjskog svijeta. Pronalaskom dokaza da i druge životinje razmjenjuju poljupce, naučnici su uspjeli konstruisati „evolucijsko stablo“ i odrediti kada je poljubac najvjerovatnije evoluirao.
Neromantična definicija
Da bi bili sigurni da upoređuju isto ponašanje kod različitih vrsta, istraživači su morali dati vrlo preciznu – i prilično neromantičnu – definiciju poljupca.
U studiji objavljenoj u časopisu Evolution and Human Behaviour, poljubac su definirali kao nenasilan, oralno-oralni kontakt „s određenim pokretom usana ili dijelova usta i bez prenosa hrane“.
„Ljudi, čimpanze i bonobi svi se ljube“, objasnila je glavna istraživačica dr. Matilda Brindle, evolucioni biolog sa Univerziteta u Oxfordu. Iz toga je zaključila: „vjerovatno se i njihova najnovija zajednička pra-roditeljica ljubila.“
„Mi mislimo da je poljubac vjerovatno evoluirao prije oko 21,5 miliona godina kod velikih primata.“ U ovoj studiji, naučnici su pronašli ponašanje koje odgovara njihovoj naučnoj definiciji poljupca kod vukova, prerijskih pasa, polarnih medvjeda (vrlo neuredno uz mnogo jezika) pa čak i kod albatrosa.
Fokusirali su se na primate – posebno na majmune – kako bi izgradili evolucijsku sliku nastanka ljudskog poljupca.
Procjena zdravlja i kompatibilnosti partnera
Ista studija je također zaključila da su i Neandertalci – naši najbliži drevni ljudski rođaci koji su izumrli prije oko 40.000 godina – prakticirali poljupce.
Jedno prethodno istraživanje Neandertalskog DNK je također pokazalo da moderni ljudi i Neandertalci dijele oralni mikrobiom – vrstu bakterije koja se nalazi u pljuvački.
„To znači da su morali razmjenjivati pljuvačku stotinama hiljada godina nakon što su se dvije vrste razdvojile“, objasnila je dr. Brindle. Iako je studija odredila kada je poljubac evoluirao, nije mogla odgovoriti na pitanje zašto.
Već postoji nekoliko teorija – da je nastao iz ponašanja čišćenja kod naših predaka primata, ili da može pružiti intiman način da se procijeni zdravlje pa čak i kompatibilnost partnera.
Dr. Brindle se nada da će ovo otvoriti vrata za odgovore na to pitanje.
„Važno je da shvatimo da je ovo nešto što dijelimo s našim neljudskim rođacima“, rekla je.
„Trebali bismo proučavati ovo ponašanje, a ne samo ga odbacivati kao glupo zato što ima romantične konotacije kod ljudi.“
Datum i vrijeme objave: 19.11.2025 – 13:13 sati
