Klimatske promjene i ljudska nepažnja ugrožavaju naš najvrijedniji resurs – vodu. Voda, kao izvor života, danas se suočava sa crnim prognozama: sve manja količina i lošiji kvalitet pijaće vode. Neodgovorno upravljanje ovim resursom povećava rizik od globalnih sukoba i ozbiljno ugrožava budućnost čovječanstva.
Nedostatak vode izazivalo je sukobe među zajednicama prošlosti, a to će se nastaviti i u budućnosti. Između 300. i 2.600. godine prije nove ere, dogodilo se približno 167 “vodenih ratova”, a između 1945. i 2006. godine, njih 117.
Iako voda pokriva 70% površine Zemlje, samo 3% čini slatka voda, od čega su dvije trećine zarobljene u obliku glečera, ledenih kapa i permafrosta ili su duboko ispod tla. Oko 1,1 milijarda ljudi u svijetu nema pristup vodi, dok se 2,7 milijardi ljudi suočava s nestašicom vode barem u jednom mjesecu godišnje.
Sukobi oko vode rastu s potrebama nacija za tehnološkim razvojem, nezavisnošću u hrani i energiji te, dominacijom nad ovim resursom.
Prema istraživanju Pacific Instituta, podaci otkrivaju rastući trend incidenata, pri čemu većina uključuje vodu kao okidač za nasilje, dok značajan dio uključuje i vodu i vodne sisteme kao žrtve ili mete nasilja.
Sporovi oko kontrole, pristupa ili nestašice vode često eskaliraju u nasilje. Na primjer, u Iranu su protesti i neredi od 2019. do 2021. godine bili potaknuti preusmjeravanjem vode iz rijeke Zayanderud u Isfahanu.
Slično tome, ozbiljne suše u Indiji i Pakistanu dovele su do smrtonosnih sukoba oko pristupa navodnjavanju. Oružane grupe u Libiji su pretvorile vodu u oružje napadajući pumpne stanice kako bi prekinule snabdijevanje Tripolija. Godine 2019, izraelski doseljenici koristili su kanalizaciju kako bi poplavili palestinske maslinike, a u SAD-u su 2020, neonacisti uhapšeni zbog planiranja trovanja vodovoda kako bi podstakli nasilje.
Azija prednjači u broju “vodenih sukoba” sa 388 registrovanih između 2010. i 2019. godine. Nakon Azije, slijedi Afrika sa 150 registrovanih “vodenih sukoba” u istom periodu. Nakon njih, slijede Latinska Amerika, Evropa, Australija i Novi Zeland sa 89 registrovanih “vodenih sukoba” istog perioda.
Dvije najmnogoljudnije zemlje u Aziji, Kina i Indija, već provode oružane operacije kako bi osigurale svojim zemljama potrebnu slatku vodu za piće za postizanje tehnološkog napretka i ispunjavanje rastućih zahtjeva svojih građana za pristup pitkoj vodi.
Prema Ambiu, pristup pitkoj vodi ulazi u sferu geopolitike i od značajne je važnosti za nacionalnu sigurnost određenih svjetskih sila, koje koriste svoju vojnu mašineriju za osiguranje lokacija s pitkom vodom koju kasnije distribuiraju svojim teritorijalnim jedinicama. Iako su naučne veze između vode i klimatskih promjena dobro uspostavljene, diskurs o međusobnoj povezanosti vodene i klimatske krize pojavio se tek nedavno.
Prema preglednom radu koji su napisali naučnici Visoke škole primijenjenih nauka Velika Gorica, zbog nestašice vodnih resursa u regijama poput Sjeverne Afrike i Jugozapadne Azije, ljudi su prisiljeni migrirati u regije sa osiguranim sredstvima za život.
Posljednjih godina, Evropska unija suočava se sa prilivom ilegalnih ekonomskih migracija. Naučnici i stručnjaci Ujedinjenih nacija predviđaju da će klimatske promjene povećati zdravstvene probleme, uključujući i smrtne slučajeve, posebno u manje razvijenim zemljama.
Promjene u hidrološkom ciklusu mogu povećati broj bolesti koje se prenose vodom i vektorima, jer pojačane padavine i poplave mogu preopteretiti sisteme kanalizacije i prečišćavanja, potičući rast bakterija, parazita i algi kao što su Cryptosporidium, virus hepatitisa A i E. coli.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), skoro tri miliona smrtnih slučajeva godišnje može se pripisati nesigurnoj vodi, lošoj sanitaciji i nedostatku higijene. S porastom temperatura, bolesti koje prenose vektori poput malarije i denga groznice mogle bi se proširiti na nove regije, a do 2030. godine broj smrtnih slučajeva povezanih sa klimatskim promjenama mogao bi doseći 300.000 godišnje.
Nadalje, poplave i suše mogu drastično utjecati na ljudsko zdravlje. Više od 7 miliona ljudi je umrlo kao rezultat poplava od 1900. godine, dok se broj onih koji su pretrpjeli zdravstvene posljedice, lične tragedije i gubitke imovine broji u milijardama.
Konkretno, učestalost smrtnih slučajeva i ljudi pogođenih poplavama je porasla zbog učestalijih poplava u posljednjim decenijama i veće ranjivosti na poplave. Slično tome, smanjenje padavina u kombinaciji sa porastom temperatura također će biti katastrofalno za ljudsko zdravlje.
Spor Nordheide
Nordheide u Njemačkoj je područje s vrlo čistom podzemnom vodom i važan je izvor snabdijevanja za Hamburg, koji je izgubio mnoge vlastite izvore zbog zaslanjivanja. Stanovnici Nordheidea smatraju da je 13% vode koju koristi Hamburg, a koja dolazi iz njihovog kraja, prevelika količina.
Sukob traje oko 50 godina zbog strahova da će područje presušiti. Iako je crpljenje vode ostalo stabilno ili čak smanjeno, spor između „Hamburg Wasser“ i lokalnih općina i dalje postoji. Godine 2019. Hamburg je dobio samo privremenu, opozivu dozvolu za crpljenje, što je izazvalo nezadovoljstvo obje strane.
Glavni akteri u ovom sporu su Hamburg Wasser, koji traži više vode zbog rasta potražnje u gradu, te stanovnici i ekološke organizacije Nordheidea, koji traže smanjenje ili obustavu crpljenja radi zaštite prirode.
Sukob je postao i vrijednosni (stanovnici žele očuvati prirodu i identitet područja) i konflikt oko znanja (nesigurnost oko uticaja klimatskih promjena i crpljenja vode). Hamburg tvrdi da površinske i podzemne vode nisu povezane, dok stanovnici vjeruju da crpljenje doprinosi suši. Vođeni su brojni sudski procesi. Sud je nedavno blago smanjio crpljenje vode, ali nije zaustavio eksploataciju, pa nijedna strana nije dobila potpunu pobjedu.
U suštini, konflikt povezuje lokalne ekološke probleme sa regionalnim potrebama za pitkom vodom i globalnim trendovima klimatskih promjena.
Razumijevanje regionalnih konfliktnih faktora ključno je za stvaranje informisanih, efikasnih i održivih politika. Posebno je potrebna daljnja istraživanja o saradnji, nenasilnim sukobima i budućim projekcijama, jer će znanje o tim temama biti presudno za davanje preporuka koje mogu ublažiti postojeće i spriječiti buduće konflikte vezane za vodu.
Amela Hasanbašić, Forbes BiH
Datum i vrijeme objave: 19.11.2025 – 09:48 sati
