Uoči tridesete godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH), u saradnji s Univerzitetom u Sarajevu, organizovala je međunarodnu naučnu konferenciju “30 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma: dosezi u izgradnji mira i funkcionalne države”, koja je počela jučer, a nastavlja se i danas u prostorijama ANUBiH.
Organizatori ističu da se konferencija pripremala godinu, a okupila je ugledne akademike i profesore iz BiH i inostranstva, koji su ovim povodom predstavili svoje naučnoistraživačke radove s ciljem da pruže bolji uvid u, kako kažu, trideset godina primjene Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Društvena potreba
Oni su istovremeno ponudili ideje, te preporuke za buduće korake i procese za izgradnju mira, ali i put naše zemlje ka Evropskoj uniji (EU).
Akademik Mirko Pejanović kazao je u uvodnom obraćanju da je Dejtonski mirovni sporazum tema koja je itekako bolna za sve nas. Svemu, kako kaže, pridonosi činjenica da Dayton ne ide u pravcu u kojem smo očekivali.
– Dayton je stvorio nefunkcionalnu strukturu, ali što je još značajnije, afirmirao je etnički pristup izgradnji države koji je formula za blokade i ucjene, smatra Pejanović.
Uzimajući navedeno u obzir, konferencija, ističe on, ima i značaj za konkretan napredak naše države. Historijski kontekst je u ovome ključan jer, kako kaže, najvažnije za razumjeti jeste da je postojao konsenzus međunarodne zajednice da se zaustavi rat.
– On (konsenzus) garantuje suverenitet i integritet Bosne i Hercegovine u vremenu kada su sile razaranja bile vrlo snažne. Samim time, Dejtonski mirovni sporazum je izgradio institucije BiH, naglasio je akademik.
ANUBiH: Formiranje Suda i Tužilaštva BiH, OSA i SIPA od ključne je važnosti za izgradnju funkcionalne države/Damir Deljo
Kao najvažniji iskorak ka izgradnji funkcionalne države, Pejanović identifikuje integraciju entitetskih vojski u Oružane snage BiH.
Istovremeno, Pejanović naglašava da je implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma, koja se odvijala protekle tri decenije, rađena uz aktivnosti međunarodne zajednice i demokratskih snaga države BiH. Ipak, ti isti akteri sada pokazuju nedostatke.
– Međunarodna zajednica i institucije EU pokazuju izvjesnu neodlučnost u zaustavljanju tendencije koje vode kršenju Dejtonskog mirovnog sporazuma, te ugrožavaju ustavni poredak države BiH i, samim time, dovode u pitanje integraciju zemlje u EU, kazao je on.
Pejanović ovdje identifikuje i naglašava tri preporuke kada je u pitanju izgradnja države BiH.
One uključuju donošenje jedinstvene reformske agende za integraciju države u EU, koju bi donijeli visoki predstavnik međunarodne zajednice zajedno sa specijalnim predstavnikom EU i Parlamentom BiH. Također, navodi i uspostavu široke koalicije parlamentarnih stranaka za evropsku BiH, te donošenje evropske klauzule u Parlamentu BiH, čime bi se omogućilo nesmetano donošenje zakona kojim se preuzima evropska pravna stečevina.
Prorektor Univerziteta u Sarajevu (UNSA), prof. Benina Veledar sličnog je stava.
Ona ističe da je konferencija prilika za historijsku refleksiju, koja će ostaviti trag za one koji žele da jačaju put BiH ka EU.
– Naučna analiza nije samo akademska obaveza, već i društvena potreba, kazala je Veledar.
Obraćajući se u ime dr. Denisa Bećirovića, člana Predsjedništva BiH koji je zbog međunarodnih obaveza bio spriječen da prisustvuje konferenciji, Hatidža Jahić istakla je kako ne možemo imati funkcionalnu državu bez snažne ekonomije i bez vladavine prava.
– Država može i mora ići ka EU, a konferencija je dokaz da BiH ima i znanje i institucije da ide naprijed, kazala je Jahić, dodavši i da država koja želi napredak mora poštovati vladavinu prava, ali i jednakost svih građana.
Historičar Husnija Kamberović dodao je da su rješenja koja je ponudio Dejtonski mirovni sporazum istovremeno i uzroci lošeg funkcionisanja BiH.
– Funkcionalnost države leži u spremnosti da se narodi dogovaraju, a mi vidimo da se vodi borba za moć, smatra on.
Kamberović identifikuje Republiku Srpsku kao najveću kočnicu u BiH, te napominje da Dayton nije dovoljan za funkcionalnost države.
Prof. Šaćir Filandra ide korak dalje, te identifikuje srpski etnonacionalizam, tačnije moć ovog nacionalizma da određuje stvarnost u BiH.
– Ipak, bez stvarne promjene ili demokratskog preobražaja srpskog nacionalnog pitanja, Srbija, evropska država i danas bez definiranih granica, izvor je svih regionalnih problema, ali i rješenja. I to je moj stav, kazao je on.
Filandra se dotakao i tekućeg rata u Ukrajini, koji traje od 2022. godine a uzrokovao je tektonske promjene u geopolitičkoj sferi. Iako se, kako kaže, prilike nisu suštinski promijenile, BiH nije iskoristila taj momentum za jačanje svoje pozicije na međunarodnoj sceni.
Zanimljiva teza koje se Filandra dotakao spominje prvog predsjednika RBiH Aliju Izetbegovića.
– Izetbegović je svojevremeno istakao da naziv Republika daje Republici Srpskoj takoreći izgovor da u budućnosti zagovara samoopredjeljenje, što vidimo da se danas dešava, zaključio je.
Snažni partneri
Konferencija u Sarajevu odražava napore akademske zajednice da ukaže na nedostatke, ali i važnost dijaloga o temi koja i tri decenije nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma ostaje centralna za političku sudbinu Bosne i Hercegovine.
Kroz naučni pristup i kritičku analizu ponuđene su konkretne preporuke i vizije kako unaprijediti funkcionalnost države, ojačati institucije i otvoriti prostor za evropske integracije. Učesnici su naglasili da bez jasne političke volje, snažnih međunarodnih partnera i reformskih kapaciteta unutar same zemlje nema stvarnog iskoraka naprijed.
Okupljanjem cijenjenih akademskih imena, kako iz Bosne i Hercegovine, tako i inostranstva, ANUBiH je reafirmirao svoj značaj i doprinos konstruktivnom dijalogu i gledanju u budućnost BiH koja pripada zajednici zemalja Evropske unije.
Na konferenciji će danas govoriti Kasim Trnka, Edin Šarčević, Zlatan Begić, Lada Sadiković, Stefano Bianchini, Elmir Sadiković, Pavle Mijović, Albin Muslić i Ana Ješe Perković.
Datum i vrijeme objave: 19.11.2025 – 06:55 sati
