Spasilački timovi tragaju za helikopterom u kojem su bili iranski predsjednik Ebrahim Raisi i ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian, za koji je iranska zvanična novinska agencija IRNA rekla da je imao problema s slijetanjem u maglu na sjeverozapadu Irana, javlja Radio Slobodna Evropa (RSE). ) na engleskom.
Ranije 19. maja, iranska vlada je objavila da je helikopter sa Raisijem jedan od tri helikoptera u konvoju koji leti u blizini granice sa Azerbejdžanom.
Državna televizija i iransko ministarstvo unutrašnjih poslova rekli su da spasioci pokušavaju doći do mjesta, ali nisu dali detalje.
Ministar unutrašnjih poslova Ahmad Vahidi rekao je da spasilački timovi imaju poteškoća u dolasku do lokacije zbog loših vremenskih uslova.
“Čekamo dalje detalje”, rekao je Vahidi. On je dodao da je vozilo hitne pomoći na putu ka mjestu gdje je sletio helikopter sa Raisijem.
Kako prenosi Associated Press (AP), Raisi je otputovao u iransku provinciju Istočni Azerbejdžan. Državna televizija javila je da se incident dogodio u blizini Jolfe, grada na granici s Azerbejdžanom, oko 600 kilometara sjeverozapadno od iranske prijestolnice Teherana.
Iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amirabdollahian, guverner iranske provincije Istočni Azerbejdžan i drugi zvaničnici putovali su s Raisijem, javila je državna novinska agencija IRNA.
AP je prenio da je zvaničnik lokalne vlade koristio riječ “sudar” da opiše incident, ali je iranskim novinama priznao da on sam još nije stigao na mjesto događaja.
Ni IRNA ni državna TV nisu objavile nikakve informacije o Raisijevom stanju.
Spasioci su pokušavali da dođu do mjesta, javlja AP pozivajući se na izvještaje državne televizije, ali su ih ometali loši vremenski uslovi.
Raisi je u nedjelju rano ujutru bio u Azerbejdžanu kako bi otvorio branu sa azerbejdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevim. To je treća brana koju su dvije nacije izgradile na rijeci Aras.
Posjeta je organizovana, prenosi AP, uprkos zahlađenju odnosa između Irana i Azerbejdžana nakon oružanog napada na ambasadu Azerbejdžana u Teheranu 2023. Odnosi između dvije zemlje dodatno su zategnuti diplomatskim odnosima Azerbejdžana s Izraelom, za koje iranska šiitska teokratija smatra svog glavnog neprijatelja na Bliskom istoku.
Iran ima značajan broj helikoptera, ali međunarodne sankcije otežavaju nabavku dijelova za njih, prenosi AP. Iranska vojna zračna flota uglavnom datira iz perioda prije Islamske revolucije 1979. godine.
63-godišnji Raisi je tvrdolinijaš koji je prethodno bio na čelu pravosuđa u zemlji. Smatra se štićenikom iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija, a neki analitičari sugeriraju da bi mogao zamijeniti 85-godišnjeg lidera nakon njegove smrti ili ostavke.
Raisi je pobijedio na predsjedničkim izborima u Iranu 2021. godine, na kojima je zabilježen najmanji odziv u historiji Islamske Republike. Raisia je pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država (SAD) dijelom zbog svoje umiješanosti u masovna pogubljenja hiljada političkih zatvorenika 1988. godine na kraju krvavog iransko-iračkog rata.
Pod Raisijem, Iran trenutno obogaćuje uranijum i ometa međunarodne inspekcije. Iran je naoružao Rusiju u njenom ratu protiv Ukrajine i pokrenuo napad dronom i projektilima na Izrael usred njegovog rata protiv Hamasa u Pojasu Gaze.
Iran podržava Hamas, kojeg su SAD i Evropska unija proglasile terorističkom organizacijom. Također pruža podršku u naoružanju proxy grupama na Bliskom istoku, kao što su Huti u Jemenu i Hezbolah u Libanu.
