Bosna i Hercegovina kasni s potrebnim reformama i potezima na dva paralelna kolosijeka. Prvi je onaj koji vodi ka konačnom otvaranju pregovora o članstvu sa Evropskom unijom, a drugi bi značio dobijanje prve tranše od oko 120 miliona maraka iz Plana rasta.
Iskustva drugih
Za otvaranje pregovora zvanični Bruxelles i dalje čeka da BiH usvoji izmjene zakona o VSTV-u i o Sudu BiH. A za novac, osim Reformske agende koju smo poslali s godinu kašnjenja u odnosu na zemlje regije, država mora ratificirati nekoliko ugovora o instrumentu i zajmu, a prije toga i imenovati koordinatora za Plan rasta. Ključ za oba problema, stava su analitičari, jasna je parlamentarna i većina u Vijeću ministara, sposobna donositi odluke.
– Dva su gubitka za BiH. S jedne strane, gubitak je u smislu toga da reforme koje su dogovorene i vremenski okvir za ispunjavanje idu u korist i građana i privrede BiH. To su reforme koje građani i privreda čekaju godinama, a koje bi doprinijele unapređenju stanja u BiH. Neprovođenje je samo po sebi gubitak. S druge strane, gubitak je i prolongiranje trenutka u kojem BiH može povući novac koji je EU alocirala. Iz iskustva drugih zemalja u regiji, vidimo da su i EU i Evropska komisija vrlo striktne, da ako se reforme ne provedu, novca nema ili je umanjen, pa ne treba očekivati ni drugačiji pristup prema BiH, ističe za Oslobođenje analitičar Inicijative za evropsku stabilnost Adi Ćerimagić.
Dodaje da bi i usvajanje dva zakona iz segmenta pravosuđa također imalo pozitivan uticaj na svakodnevni život. Iz Transparency Internationala BiH, koji se pridružio regionalnoj inicijativi Praćenje reformi i rasta Zapadnog Balkana, navode da se na dokumentima potrebnim za novac iz Plana rasta radi, da procesima koordinira državno Ministarstvo finansija, te da je potrebna što hitnija ratifikacija u Predsjedništvu i Parlamentu BiH.
– Čim se ratifikuju sporazumi, moći ćemo pristupiti sredstvima iz pretfinansiranja, a tada kreću rokovi za mjere koje je potrebno na polugodišnjem planu provesti. Prvi naredni rok je juni ove godine. Moramo napomenuti da je već oko 50 mjera iz Reformske agende imalo rok u decembru 2025. godine, tako da će biti zaista puno posla pred institucijama BiH u narednom periodu, ističe Edo Kanlić iz TIBiH.
Napominje da je naša zemlja, u kontekstu Plana rasta, najviše kasnila, pa samim tim i najviše izgubila u regiji. Novac je, dodaje, uslovljen reformama i neće doći na lijepe oči, a godina je već izgubljena.
Poziv Sorece
– Sve ono što radimo sada da bismo pristupili sredstvima, sutra ćemo morati raditi kroz pregovore za punopravno članstvo. Sve reforme u tom dokumentu će pomoći da se BiH približi i pravnoj stečevini EU, standardima Unije, ali i da ojača regionalnu saradnju, jer je to jedna od važnijih komponenti Plana rasta. Stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta je uvodni korak u priključivanje zajedničkom tržištu EU, poručuje Kanlić.
S obzirom na to da je BiH u izbornoj godini, kada se, dokazano je, bitne odluke gotovo ni ne donose, ono što se uspije završiti do kraja proljeća, bit će maksimum, dok će ostalo čekati novu vlast. Šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca pozvao je nadležne institucije da usaglase stavove, osiguraju usklađenost zakona potrebnih na EU putu s evropskim standardima, te ih usvoje što prije.
– Usvajanje zakona o Sudu i o VSTV-u će odrediti kakva država BiH želi biti. Ta prilika neće biti na raspolaganju zauvijek. Naredne sedmice će biti odlučujuće za evropski put BiH, zaključio je Soreca.
Datum i vrijeme objave: 19.01.2026 – 21:48 sati
