Nastoji se novim metodama poslati poruka da Bošnjaci u taj grad nisu dobrodošli, smatra Ermin Kuka, profesor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
“Vi danas kada dođete u Višegrad dočekaju vas murali posvećeni ratnim zločincima koji su presuđeni, između ostalog, za genocid. Time se označava teritorija i šalje poruka svim Bošnjacima da to nije društvo za njih“, kaže Kuka koji često s porodicom boravi u Višegradu.
Višegrad je bio izložen nekim od najmonstruoznijih zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava koji su počinjeni nad Bošnjacima od 1992. do 1995. godine, podsjeća on.
Rezultat toga je značajno promijenjena etnička struktura stanovništva. U odnosu na 1991. godinu kada je, prema popisu, na području opštine Višegrad živjelo 13.000 Bošnjaka, prema posljednjem popisu iz 2013. živi ih tek hiljadu.
Hajrudin Kurtalić je jedan od njih. On novinare dočekuje u radnoj odjeći u selu nazvanom po porodičnom prezimenu, osam kilometara od centra Višegrada, i potom brdskim putem vodi do kuće odakle pokazuje baštu i voćnjake. Sam je ovdje najveći dio godine, a porodica mu je u Sarajevu. Kaže da u Kurtalićima živi tek deset ljudi, iako je veći broj kuća obnovljen.
“Na Trgu palih boraca u Višegradu, kod centralnog spomenika braniocima Republike Srpske, piše da su ga podigli zahvalni građani Višegrada. Ja sam građanin Višegrada, ja sam se rodio u Višegradu, završio školu, živim i dan-danas. Babu mi na Drini strijeljali. Ubijeno tri hiljade ljudi. I mi smo zahvalni. Šta to govori? Da tebe nema ovdje. Ne postojiš“, kaže Kurtalić.
Sigurnost igra veliku ulogu u povratku ljudi, smatra.
