Bliski istok gori, cijene energenata rastu, a Bosnu i Hercegovinu zapljuskuje novi hladan tuš. Kako je mogućnost privremenog ukidanja ili smanjenja akciza na naftne derivate postalo pitanje prenosa nadležnosti? Ko se bavi populizmom optužujući druge, a ko zaista mari za građane koji zabrinuto iščekuju novi talas poskupljenja? Da li zeleno svjetlo u jednom Domu može značiti prolaz i u drugom ili će crveno i dalje ostati upaljeno? Gosti emisije Plenum bili su Saša Magazinović, Želimir Nešković i Faruk Hadžić.
Magazinović: Akcize smanjiti hitno, gorivo poskupjelo 72 feninga
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović ističe da je rast cijena goriva pokazao koliko je važno da država može brzo reagovati.
„U trenutku kada je zakon predložen, gorivo je bilo 2,43 KM. Osam dana poslije skuplje za 56 feninga, a dan pred sjednicu za 72 feninga. To je najbolji primjer zašto je hitno da država reaguje, kao što su reagovale i druge države. Kod nas je problem što država nema jednostavan alat da reaguje, nego mora kroz dugu parlamentarnu proceduru mijenjati akcize. Ovim zakonom želimo omogućiti brzo, privremeno smanjenje ili ukidanje akciza kako bi se spriječili cjenovni šokovi.”
Naglašava da rast cijena goriva pokreće lančano poskupljenje, koje se kasnije ne vraća na staro. „Ne govorimo samo o cijeni goriva, nego o svim ostalim troškovima i cijenama roba i usluga koje prate taj rast. Kada cijena goriva padne, jeste li ikada vidjeli da se i ostale cijene vrate? Ne, ostanu tamo gdje su.”
Odbacuje tvrdnje da je riječ o populizmu ili prenosu nadležnosti i tvrdi da su argumenti SNSD-a politički motivisani. „Ovaj zakon nadilazi bilo kakav stranački ili entitetski interes i to se vidjelo u Predstavničkom domu, gdje su ga podržale gotovo sve stranke. Argumenti SNSD-a protiv zakona su se mijenjali iz dana u dan – od toga da će stati cestogradnja, do toga da neće biti plata i penzija. Sada govore o prenosu nadležnosti, a riječ je o zakonu koji su oni sami usvojili i koji se primjenjuje od 2009. godine. Jedina promjena je da Vijeće ministara može brže reagovati, umjesto dugih procedura u parlamentu.”
Tvrdi da iza protivljenja stoji interes za dodatne prihode kroz rast cijena. „Ovdje nema drugog objašnjenja osim da Milorad Dodik pokušava profitirati od rasta cijena. Kada cijena goriva raste, raste i PDV koji država ubire. To je novac koji njemu očito odgovara.”
Komentarišući uvrede koje mu je uputio Dodik, poručuje da takav način komunikacije ne smije biti normalizovan. „Ne mogu odgovoriti na način na koji bi on to jedino razumio – psovkom. Ali smatram da moramo prestati normalizovati takve izjave u javnom prostoru. To nije normalno, to truje i huška ljude. Kada sve to stavim sa strane, vidim da se radi o panici i nedostatku argumenata. Jedini cilj ovog zakona je da pomogne svakom čovjeku u ovoj zemlji, da se smanje cijene i spriječi lančani rast troškova.”
Ističe da vlast mora solidarno podnijeti teret krize, a ne prebacivati ga na građane. „Vlade moraju solidarno snositi teret. Ako bi se akcize ukinule, gorivo bi moglo pojeftiniti i do pola marke po litru. To je direktna pomoć građanima.”
Govoreći o blokadama u Domu naroda i reformskim zakonima, upozorava na političke opstrukcije evropskog puta. „Put ka Evropskoj uniji znači pravnu državu u kojoj tužilaštvo i sud rade bez političkog utjecaja. Oni koji danas imaju utjecaj znaju da bi ga mogli izgubiti i postati optuženi. Zato imate situaciju da ljudi u politici rade sve da se zaustave zakoni i reforme. Kriminalci u političkim redovima pokušavaju zaustaviti evropski put. Znaju da će taj put završiti kao što je završio u drugim zemljama – da krupne ribe završe u zatvoru.”
Nešković: Predložit ću izmjene dnevnog reda kako bi zakon o akcizama hitno bio usvojen
Delegat u Domu naroda PSBiH (SDS) Želimir Nešković najavio je da će na sjednici zakazanoj za 23. mart pokrenuti inicijativu za izmjene dnevnog reda s ciljem usvajanja zakona o akcizama na gorivo, naglašavajući da je riječ o pitanju od direktnog značaja za građane i ekonomiju.
Govoreći o očekivanjima od naredne sjednice, Nešković je istakao da je već započeo političke konsultacije nakon inicijative iz Predstavničkog doma. „Odmah nakon što je gospodin Magazinović izašao s inicijativom, pokrenuo sam razgovore s kolegama u Domu naroda jer sam imao informacije da će zakon imati prohodnost, što se jučer i potvrdilo“, rekao je.
Najavio je konkretne korake koje planira poduzeti. „U ponedjeljak ću, u ime najmanje osam delegata iz različitih klubova i naroda, predložiti izmjene i dopune dnevnog reda sa tačkom koja se odnosi na akcize na gorivo, u istom tekstu koji je usvojen u Predstavničkom domu“, kazao je Nešković.
Naglasio je važnost hitnog djelovanja. „Ovaj zakon donosi promptnu reakciju i u Republici Srpskoj i u Bosni i Hercegovini, što je izuzetno važno za sve građane“, istakao je.
Podsjetio je i na ranije inicijative koje je pokretao u ovoj oblasti. „Još prije dvije godine uputio sam zahtjev za stavljanje na dnevni red zakona o PDV-u, a predlagao sam i zakone koji se odnose na poboljšanje željezničkog saobraćaja, tako da sam i ranije radio na ovoj temi“, naveo je.
Izrazio je očekivanje da će inicijativa dobiti širu podršku. „Očekujem da se i druge kolege pridruže i da ne samo ovaj, nego i drugi zakoni budu usvojeni, te da sjednica bude prohodna“, rekao je.
Ipak, ukazao je na moguće političke prepreke. „Biće teško očekivati podršku SNSD-a, iako vjerujem da imaju nekoliko dana da razmisle o svemu“, dodao je.
Govoreći o razlozima za usvajanje zakona, Nešković je posebno naglasio rast cijena goriva. „Cijena evrodizela 1. marta u regiji Semberije kretala se između 2,25 i 2,30 KM, dok danas iznosi između 2,98 i 3,10 KM, uz najave daljeg rasta“, upozorio je.
Smatra da bi usvajanje zakona imalo konkretne ekonomske efekte. „Usvajanje ovog zakona u Domu naroda značajno bi pomoglo građanima i privredi, posebno u trenutku kada ekonomija ulazi u tešku fazu“, kazao je.
Komentarisao je i ranije stavove političkih aktera o ovom pitanju. „Delegati SNSD-a su 2022. godine glasali za ukidanje akciza, a tada se nije govorilo o prenosu nadležnosti. Danas se ta teza koristi, iako je riječ o zakonu koji postoji već 17 godina“, rekao je Nešković.
Zaključio je da je riječ prije svega o političkim i ekonomskim interesima. „Ne radi se o prenosu nadležnosti, već o interesima određenih političkih struktura. Ovaj zakon bi dao dodatne ingerencije Vijeću ministara da reaguje i pomogne ekonomiji“, poručio je Nešković.
Hadžić: Inflaciju je bitno zaustaviti na vrijeme, mjere su mali finansijski teret u usporedbi s posljedicama
Ekonomski stručnjak Faruk Hadžić na samom početku podsjetio je na, ne tako davnu, 2022. godinu kada je došlo do rata u Ukrajini te eksploziji, kako kaže, cijena. „Imali smo rekordni nivo inflacije, blizu 18% u jednom trenutku u BiH, što je nezabilježeno od rata“, kazao je Hadžić.
Posljedice izostanka mjera u takvom trenutku, navodi, osjete se i danas. „Mi još uvijek nismo izliječili negativne posljedice inflacije u BiH, oba entiteta. Entiteti se ozbiljno bore i dan-danas sa posljedicama inflacije. Sada nemamo takav rast cijena, ali već smo prešli ovu psihološku cijenu nivo od tri konvertibilne marke“, pojasnio je ekonomski stručnjak, te dodao kako bi Vijeće ministara moglo ukinuti akcizu na dizel, čija je cijena znatno veća, dok na benzin u ovom trenutku ne mora.
„30 feninga je akciza na dizel, 35 na bezolovni 95, 40 feninga je na benzin 98. Najviše se spominjalo i u zastupničkim klupama u raspravi, da će to biti ogroman udar na oba bh. entiteta. Treba da kažemo da je u prošloj godini, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, samo po osnovu akciza, dakle ostavljamo putarine na stranu koje su namjenski za cestogradnju, prikupljeno 595,6 miliona konvertibilnih maraka. To je okvirno na mjesečnom nivou 50 miliona“, pojašnjava dalje Hadžić.
Kazao je kako se radi o fleksibilnom ukidanju koje predstavlja ‘vrlo mali finansijski trošak’, jer bi se ukinule akcize na dizel, dok bi na benzin one ostale iste, što bi nadalje bio manji teret za oba entiteta. Hadžić upozorava na krug povećanja cijena – rast cijena energenata za sobom povlači i rast cijena svih drugih proizvoda, što dovodi i za potrebom većih plata.
„Zahtjevi za većim platama su potpuno opravdani, jer morate podmiriti sve ove rastuće troškove. U toj varijanti, onda poslodavci ponovo dižu cijene u drugom talasu i onda je to jedna cijela spirala nezaustavljivog rasta cijena. S tim se možemo vrlo teško sada boriti“, rekao je.
Resursi su već iscrpljeni od pomenute prethodne inflacije, ne samo kod nas, pojašnjava Hadžić, već i u Evropskoj uniji. „Inflaciju je najbolje u startu, ako se može ukinuti ili ublažiti njeni efekti, jer sve što budemo duže čekali, kasnije je sve bolnije i teže“.
Vrijeme je u ekonomiji jako važno, naglasio je. „Ne možete vi nekada istu mjeru u pogrešno vrijeme donijeti. Dakle, moramo imati taj tajming – vrijeme kada se određena mjera donosi, jer ona tada ima najbolje rezultate“, zaključio je Hadžić.
Da li će cijene dalje rasti i do kojeg nivoa, ne može se reći s obzirom na specifičnost krize i njenog toka. Uvođenje mehanizma, tačnije ukidanje akciza je neophodan korak kao borba i regulisanje cijena od strane države, poručio je Hadžić.
Datum i vrijeme objave: 18.03.2026 – 10:04 sati
