Državni parlament obavlja kontrolnu funkciju u ograničenom i često politički uslovljenom obimu, što pokazuju situacije čekanja na održavanje kontrolnih saslušanja, neodazivanje institucija na pozive zastupnika, izostanak izvještaja i zaključaka sa rasprava…
Tako jednu od najvažnijih uloga najvišeg zakonodavnog doma trenutno vidi zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milena Gvozdenović.
Sagovornica “Vijesti” kaže da je posebno brine što takav odnos prema kontrolnoj funkciji Skupštine podržava dio vladajuće većine, iako ona (kontrolna funkcija) nije rezervisana samo za opoziciju, već je u nadležnosti svih parlamentaraca.
Prema podacima Alternativnog instituta (IA) iz januara 2026., premijer Milojko Spajić (Pokret Evropa sada) pojavio se na skupštinskom plenumu 11 puta od planiranih 18 (pet puta prošle godine) za nešto više od dvije godine svoje vlade (izabran krajem oktobra 2023.). Prvi ovogodišnji premijerski sat još nije zakazan, pišu Vijesti.
Spajićev izostanak sa sednica posvećenih premijerskom satu izazvao je protest opozicije, a kolegijum predsednice parlamenta raspravljao je o eventualnim izmenama Poslovnika, kako bi Spajića „prisilio“ da prisustvuje sednicama. Prema odredbama tog zakona, premijerski sat održava se jednom mjesečno u toku redovne sjednice, što znači ukupno osam puta godišnje.
Kada je riječ o kontrolnim ročištima, prošle godine, prema podacima CDT-a, održano ih je 13, osam je realizovano na zahtjev opozicije, tri na prijedlog nadležnih i dva na osnovu odluke odbora. Međutim, neki od zahtjeva opozicije za saslušanja o važnim temama su odbijeni, a važni “gosti” nisu dolazili na sjednice koje su organizovane u nekoliko navrata.
Zbog svega navedenog, kao i čestih odgađanja plenarnih sjednica bez obrazloženja, postavlja se pitanje da li je kontrolna uloga Skupštine urušena i da li je parlament sveo na puko oruđe vlasti koje joj služi za ostvarivanje svojih interesa.
“Tako, umjesto da se po pravilu prihvataju inicijative opozicije za kontrolno saslušanje, imamo primjere kao što je inicijativa o postupanju nadležnih organa u slučaju u kojem je osumnjičeni član obezbjeđenja predsjednika Sabora. Ona je prihvaćena tek nakon pozivanja na zagarantovano pravo opozicije, koje skupštinska većina ne može održati na redovnoj sjednici – da se rasprava ne može održati na redovnoj sjednici”, rekao je Gvozdenović.
Reč je o saslušanju pred Odborom za bezbednost i odbranu u vezi sa slučajem Danila Mandića, nećaka i neformalnog telohranitelja predsednika Skupštine Andrije Mandića (Nova srpska demokratija). Danilo Mandić je optužen za teško krivično djelo protiv javne opasnosti, lakšu tjelesnu povredu, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, te oduzimanje vozila (zastupnika).
Sjednici tog odbora 21. jula prošle godine trebalo je da prisustvuju Vrhovni državni tužilac Milorad Marković i načelnik Uprave policije Lazar Šćepanović, ali se ročištu odazvao samo Šćepanović. Inicijativu za kontrolno saslušanje podnijela je grupa predstavnika Demokratske partije socijalista, zajedno sa kolegama iz opozicije, prenose Vijesti.
Gvozdenović je rekao da je pravo opozicije ograničeno izmjenama Poslovnika (od 2024. godine), kada je propisano da se umjesto dva puta, na zahtjev trećine predstavnika opozicije, kontrolno saslušanje može organizovati samo jednom u toku redovne sjednice (kao i jednom na zahtjev predstavnika većine).
“Međutim, u ovom sazivu parlamenta imali smo primjere odbijanja opozicionih inicijativa…”, podsjetio je Gvozdenović, navodeći da je prošle godine bilo slučaja da je opoziciona inicijativa za saslušanje na temu dezinformacija iz sektora bezbjednosti prošla tek nakon što je premijer isključen iz nje, na zahtjev člana njegove stranke.
Osim toga, i dalje postoje zastoji u održavanju rasprava, pa se dešava da od izglasavanja inicijative do rasprave prođe nekoliko mjeseci, što ih obesmišljava, a pojedini državni organi u praksi biraju da li će se uopšte pojaviti pred komisijama. Tako imamo primjere da ministri otkazuju dolazak na dan kontrolnog saslušanja ili odgađaju ročišta zbog ‘službenih obaveza’”, najavio je Gvozdenović.
Jelena Radulović, saradnica na projektu u IA, kaže za “Vijesti” da su od formiranja i početka rada aktuelnog, 28. saziva Skupštine, pronađeni brojni kontrolni mehanizmi. Najočigledniji primjer, ističe on, je implementacija mehanizma kontrolnih saslušanja, s posebnim osvrtom na takozvanu manjinsku inicijativu, pišu Vijesti.
“Manjinska inicijativa, odnosno obaveza da odbor odlučuje o raspravi na zahtjev trećine članova skupštinskog odbora, ‘prepolovljena’ je izmjenama Poslovnika u maju 2024. godine. Izmjenama člana 75. došli smo u situaciju da inicijativa većine poslanika može biti podnesena odbornicima. činjenica da oni čine većinu u svim skupštinskim odborima“, te da je broj zahtjeva za parlamentarnu opoziciju smanjen sa dva na samo jedan“, rekao je Radulović.
Ona je rekla da takvo pravilo potvrđuju i brojke, navodeći da je od početka 28. saziva skoro svaka treća osoba koja podnese zahtjev za održavanje kontrolnih saslušanja odbijena, neriješena ili odbijena.
“Ista je situacija i sa manjinskim inicijativama – čak 30 odsto zahteva se odbija, iako Poslovnik garantuje ‘prolazak’ ovakvih inicijativa. I kada se usvoji, samo održavanje kontrolnog saslušanja može da potraje i do šest meseci, kao što je bio slučaj sa saslušanjem šefa Crnogorskog elektrodistributivnog odbora pred Odborom za distribuciju električne energije (CEDS), Radeuconlovićem” podsjetio.
Kada je riječ o premijerskom satu, Gvozdenović napominje da šef Vlade Spajić ne poštuje kontrolnu ulogu Skupštine u tom pogledu, već bira da li i kada dolazi na te sjednice i odgovara na pitanja poslanika.
A da drugi organi ne poštuju u dovoljnoj mjeri parlamentarnu kontrolu, potvrđuju i ročišta na kojima je trebalo da učestvuju predstavnici tužilaštva, dodala je ona, prenose Vijesti.
Jelena Radulović kaže da više od trećine sednica posvećenih premijerskom satu, koje su predviđene Poslovnikom, nije održano i da još nema naznaka da li će Spajić u martu odgovarati na poslanička pitanja, kako je predviđeno skupštinskim aktom.
Ona je naglasila da su, kao i kontrolna saslušanja, jednosatne sjednice premijera uglavnom odgađane ili otkazane.
Na kraju, ova nepredvidivost implementacije ključnih kontrolnih mehanizama koji su na raspolaganju poslanicima direktno utiče na (ne)stabilnost u radu parlamenta, ali i na pravo zainteresovane javnosti da bude adekvatno informisana o radu šefa izvršne vlasti, istakao je Radulović.
