Odlazak djece iz roditeljskog doma izazovno je životno razdoblje koje sa sobom može donijeti osjećaje tuge, tjeskobe i depresije. Upitali smo stručnjake kako se nositi sa “sindromom praznog gnijezda”.
“Trenutačno idem na terapiju jer sam u tranzicijskom periodu”, priznala je Michelle Obama u razgovoru za podcast On Purpose with Jay Shetty. “Prošla sam kroz jedno od najzahtjevnijih životnih poglavlja i uspjela sačuvati obitelj na okupu, ali sada sam majka s praznim gnijezdom… Moje su djevojčice “odletjele”.” Nekadašnja Prva dama SAD-a otvoreno je progovorila o tišini koja nastupi kada djeca odrastu i odu, ali i o nečemu još dubljem – o osjećaju gubitka sebe. Njezina je priča odškrinula vrata dubokog emocionalnog stanja mnogih žena, gorko slatkih dana kad jeka u hodnicima utihne, hrpa rublja se prepolovi, a uloga koja je definirala cijelo jedno razdoblje vašeg života doživi seizmičku promjenu.
Za mnoge žene, majčinstvo je gotovo dva desetljeća sunce oko kojeg se vrte njezini osobni planeti. Ta snažna identifikacija oblikovana je društvenim očekivanjima, biološkim instinktom i golemim, nemjerljivim ulaganjem emocionalne i fizičke energije. Kada djeca odlete u vlastite orbite, tišina koju ostavljaju za sobom može se činiti manje kao mir, a više kao duboka praznina – koja se može očitovati kao vodopad emocija, od tihe tuge do neprestane tjeskobe za njihovu dobrobit daleko od kuće i dezorijentirajući osjećaj da kormilo više nije u vašim rukama. Žene tada ostaju s pitanjem koje rijetko postavlja naglas: “Tko sam ja sada, ako nisam upraviteljica svakodnevnog života svoje obitelji?”
“Svako roditeljsko iskustvo jedinstveno je kad im djeca napuste dom”, kaže psihoterapeutkinja Tihana Fulir. “Velik dio ove prilagodbe ovisi o kvaliteti našeg odnosa sa samima sobom i partnerom tijekom roditeljskih godina, puno prije datuma odlaska djece. Dok neki doživljavaju prednosti ove faze, drugi se bore s nedostacima, a većina roditelja prolazi kroz mješavinu prednosti i nedostataka dok se prilagođava praznom gnijezdu.”
Psihološka istraživanja potvrđuju ovaj složeni emocionalni krajolik. Studija iz 2002. objavljena u časopisu “Journal of Family Psychology” pokazala je da, iako neke žene pozdravljaju novostečenu slobodu, značajan broj doživljava opipljiv porast simptoma depresije. Novije indijsko istraživanje provedeno na 106 roditelja, u dobi od 40 do 60 godina, zabilježilo je značajnu vezu između sindroma praznog gnijezda i smanjenja općeg blagostanja, što se ponajviše očitovalo insomnijom, anksioznošću i općim lošim raspoloženjem.
Ovi znakovi nisu pokazatelj slabosti, već svjedočanstvo o dubini majčinske veze. Ipak, sociologinja specijalizirana za obiteljsku dinamiku Barbara A. Mitchell naglašava da na ove simptome uvelike utječe kvaliteta majčinog odnosa sa djetetom. U istraživanju, objavljenom u stručnom časopisu “Journal of Social and Personal Relationships” otkrila je da otvorena, kontinuirana komunikacija i uzajamna priprema za djetetovu neovisnost mogu ublažiti taj prijelaz, transformirajući dinamiku iz svakodnevnog nadzora u dinamiku odraslog prijateljstva. Zagrebačka psihoterapeutkinja predlaže da shvatite ovo kao nastavak, a ne kraj vašeg odnosa. “Iako će se način na koji ste vi i vaše dijete prošli kroz zajednički život promijeniti, zapamtite da su dosadašnji životni uvjeti i životna faza završili, ali ne i vaš odnos. Razgovarajte sa svojim djetetom o tome kakve bi kontakte ono željelo imati. Zajedno to dogovorite da biste imali dovoljno prostora i neovisnosti, a istovremeno ostali bliski i povezani.”
Kako kreirati novo životno razdoblje nakon što vaša djeca odu iz roditeljskog doma?
Unutar ove tihe praznine leži i snažan poziv, prilika ne samo da se nosite sa situacijom nego i da svjesno i kreativno oblikujete svoje novo životno razdoblje. Prazno gnijezdo nije ogoljen krajolik; ono je otvorena granica u kojoj potrebno samo promijeniti perspektivu. Pitanje se jednostavno mijenja iz “što oni trebaju?” u “što ja želim?”.
Ovo je vrijeme da povratite svoj prostor, doslovno i figurativno. Terapeutkinja Fulir savjetuje da usmjerite svoju energiju u razmišljanje o svježem poglavlju. “Zamislite sebe s knjigom svog života spremnom za novo, otvoreno poglavlje. To može biti zastrašujuće ako ne znate kamo želite usmjeriti svoju energiju, ali u redu je da još ne znate. Zapamtite – ovo vrijeme shvatite kao početak, a ne kao kraj. Dopustite si da istražujete, isprobavate nove stvari, a možete čak početi i s onim za što već znate da vas osvjetljava.”
Stvorite prostor za budućnost
Možete početi fizičkim prostorom. Dječja soba, nekoć tinejdžersko utočište postera, gadgeta i odjeće, sada je prazno platno. Sâm proces sortiranja njihovih stvari može biti ritual za sebe, način da odate počast njihovom djetinjstvu, istovremeno svjesno stvarajući prostor za svoju budućnost. Oduprite se porivu da je pretvorite u svetište, radije gledajte na nju kao na dar u kvadratima. Može li to biti osunčan studio za jogu o kojem ste oduvijek sanjali, umjetnički kutak gdje konačno možete raspakirati tempere ili možda kućni ured za pokretanje novog poslovnog pothvata? Razmislite i o lijepo uređenoj gostinjskoj sobi, ne samo za posjete vašeg djeteta već i za dobrodošlicu prijateljima. Preuređenje sobe snažan je fizički čin kretanja naprijed, izjava da se vaš život i dalje širi unutar istih voljenih zidova.
Vrijeme za vas
S ovim novostečenim prostorom dolazi i neprocjenjiva valuta vremena koja može biti odlična uvertira za ponovno upoznavanje s najvažnijom osobom koju ste možda zanemarili odgajajući druge: sa samom sobom. Sati koje ste nekoć provodili u vožnji u školu, pomoći oko zadaće i na utakmicama vikendom sada su vaši. Ovo je vaš poziv da postanete student vlastitog života. Ponovno upišite onaj tečaj koji ste odgodili ili uronite u online učenje da biste stekli novu profesionalnu vještinu. Kognitivne dobrobiti izazivanja mozga u srednjoj životnoj dobi su goleme. A možda je vaš poziv više fizičke prirode. Pripremite se za onu utrku od 5 km koju ste uvijek promatrali iza linije, pridružite se planinarskom društvu da biste istražili lokalne staze ili naučite igrati tenis. Ovdje se ne radi o popunjavanju slobodnog vremena, već o njegovom obogaćivanju, o njegovanju onih dijelova sebe koji su strpljivo čekali sa strane. “Pronađite nešto na što ćete usmjeriti svoju kreativnu energiju, nešto prema čemu ćete osjećati strast. S roditeljstvom imamo želju činiti dobro i utjecati, oblikovati i uzdizati, inspirirati i njegovati. Samo zato što su se vaša djeca iselila iz kuće, ne prestajete biti kreativna, podržavajuća i brižna ljudska bića”, kaže Fulir.
Obnovite odnose
Osim ponovnog povezivanja sa svojom nutrinom, ovo je prilika da obnovite i ulažete u postojeće odnose, ali i zasadite neke nove. Tišina u kući otvara prostor za drukčije razgovore s partnerom, za ponovno otkrivanje jedno drugoga izvan roditeljskih uloga. “Ovo vidite kao vrijeme koje ste imali na početku vašeg odnosa, ali s razvijenijim verzijama vas samih. To je prilika da usmjerite svoju brigu, pažnju i njegu na svog supruga te kanalizirate svoju želju da budete povezani i bliski”, ističe terapeutkinja, dodajući da je ovo i doba za posvetiti se svojim prijateljima. Prijateljstva koja su možda tinjala u drugom planu sada mogu doći u prvi. Organizirajte taj vikend-izlet, pokrenite knjiški klub ili jednostavno uvedite redovite, duge ručkove sa ženama koje razumiju životnu fazu u kojoj se nalazite. Nadalje, pogledajte prema van. Vaše desetljetno iskustvo i suosjećanje moćan su resurs. Usmjerite tu energiju u nešto do čega vam je stalo volontiranjem u lokalnom muzeju, skloništu za životinje ili kazalištu. Ispunjenje koje proizlazi iz doprinosa široj zajednici može biti snažna panaceja za smanjeni osjećaj svrhe kod kuće.
Ako na ovaj način gledate na svoju životnu fazu, ono što se možda može činiti kao kraj, zapravo može biti poziv. Poziv na ponovno povezivanje sa sobom samom, na povratak hobijima, prijateljstvima, na češće “ne” drugima i jasnije “da” sebi. Michelle Obama iskreno je priznala da svu energiju koju je godinama davala drugima sada može usmjeriti prema sebi. U tom pomaku skriva se ključ transformacije. Više nije važno gdje su djeca, već gdje ste vi i što još želite doživjeti, naučiti, ostvariti.
Foto: Natabene / iStock via Getty Images Plus, Pexels
