Opservatorij Vera C. Rubin otkrio najbrže rotirajući veliki asteroid dosad

Znanstvenici koji analiziraju podatke s opservatorija NSF-DOE Vera C. Rubin otkrili su asteroid s najbržom zabilježenom rotacijom među svim dosad otkrivenim kozmičkim objektima promjera većeg od pola kilometra. Ovo otkriće rezultat je preliminarnih promatranja provedenih tijekom faze puštanja u rad ovog naprednog sustava u Čileu, čiji središnji dio je i najveća digitalna kamera na svijetu.

Među tisućama uočenih tijela, tim astronoma identificirao je 19 onih s iznimno brzom rotacijom, što predstavlja značajan iskorak u razumijevanju evolucije asteroidnog pojasa. Središnji predmet istraživanja je asteroid pod oznakom 2025 MN45. S promjerom od približno 710 metara, taj se objekt u potpunosti okrene oko svoje osi svake 1,88 minute (oko minutu i 53 sekunde). Znanstvenici ističu da je takva velika brzina rotacije za objekt te veličine iznimno rijetka, jer većina asteroida sličnih dimenzija predstavlja tek nakupine krhotina koje drži gravitacija. Slijedom toga, da bi izdržao centrifugalne sile bez raspadanja, 2025 MN45 mora imati kohezivnu snagu sličniju čvrstoj stijeni.

Tehnološki trijumf opservatorija

Ovo istraživanje ujedno je i prvi recenzirani znanstveni rad koji koristi podatke prikupljene kamerom LSST, najvećim digitalnim uređajem te vrste na svijetu, a objavljen je u časopisu The Astrophysical Journal Letters. Sposobnost opservatorija Rubin da snimi fotografiju svakih 40 sekundi omogućila je astronomima da u svega sedam noći promatranja tijekom travnja i svibnja 2025. godine detektiraju objekte koji su dosad bili previše tamni ili predaleki za precizna mjerenja.

Većina novootkrivenih brzih rotatora nalazi se u glavnom asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera, što je dosad bilo teško područje za ovakvu vrstu analize. Otkriće 2025 MN45 i sličnih tijela pruža ključne informacije o povijesti sudara u ranom Sunčevu sustavu. Brza rotacija sugerira da su ovi objekti vjerojatno fragmenti nekadašnjih većih tijela koji su ubrzani uslijed energičnih sudara. Do sada su se tako brzi rotatori uglavnom pronalazili u blizini Zemlje, no Rubin je pokazao da se oni nalaze i na znatno većim udaljenostima, čime se šire granice onoga što možemo promatrati unutar našeg planetarnog susjedstva.

Budućnost istraživanja svemira

Znanstvena zajednica s velikim iščekivanjem očekuje početak desetogodišnjeg istraživanja pod nazivom Legacy Survey of Space and Time (LSST), koje bi trebalo započeti u nadolazećim mjesecima. Dok su ovi prvi podaci prikupljeni u fazi testiranja, puna operativnost zvjezdarnice obećava veliku količinu novih informacija o svemiru. Redovito skeniranje južnog neba omogućit će postupno otkrivanje tisuća sličnih tijela, pružajući uvid u sastav, čvrstoću i povijest primitivnih tijela koja kruže oko Sunca.

Osim asteroida 2025 MN45, ostala značajna otkrića ovog tima uključuju asteroide 2025 MJ71 (period rotacije od 1,9 minuta), 2025 MK41 (period rotacije od 3,8 minuta), 2025 MV71 (period rotacije od 13 minuta) i 2025 MG56 (period rotacije od 16 minuta). Ovih pet super- do ultrabrzih rotatora imaju promjere od nekoliko stotina metara te se, uz nekoliko objekata blizu Zemlje, također ubrajaju u najbrže rotirajuće asteroide manje od jednog kilometra koji su ikada otkriveni.