Svjesni kako BiH želi postati članica EU-a, a na tom putu mora ispuniti obvezu posjedovanja vlastitih rezervi nafte i naftnih prerađevina, što je jedna od najvažnijih europskih obveza u oblasti energetike, tvrtka Operator – Terminali Federacije još prije 15 mjeseci pokrenula je rekonstrukciju dotrajalih postrojenja Terminala tekućih tereta Ribić u Bihaću. Radovi na sanaciji, kako doznajemo, kasnili su zbog izmjene projektnih rješenja i izmještanja instalacija koje se nalaze na trasama cesta i željezničke pruge. Zubom vremena dotrajali cjevovodi i spremnici Terminala od prošlog ljeta temeljito se obnavljaju kako bi što prije bili spremni uskladištiti 18 milijuna litara nafte i naftnih prerađevina i tako osigurati pričuve goriva za barem tri mjeseca redovite potrošnje. Bit će to dovoljno da se podmire potrebe ovdašnjih potrošača za energentima. Čekalo se na to gotovo tri desetljeća i dočekalo.
– Većina zahtjevnih sanacijskih radova privodi se kraju. Budući da se još uvijek čeka na isporuku određene opreme koja dolazi iz uvoza, a koja se nakon uvoza treba certificirati i pripremiti za ugradnju, očekuju nas radovi na “finoj montaži” opreme i postrojenja. Javne nabave kojom su predviđene nabave materijala za sanaciju željezničkih kolosijeka privedene su kraju te se s izvođačem radova pregovara oko njihove ugradnje, također putem procesa javnih nabava, što može rezultirati dodanim brojem dana za završetak – stoji u priopćenju Uprave Operatora – Terminala Federacije. Iz Uprave Željeznica FBiH priopćili su kako su po okončanju obnove terminala i njegova otvorenja željezničkim kompozicijama spremni dopremiti prve količine nafte potrebnih tržištu Unsko-sanske županije.
– Kada terminal u Bihaću bude sposoban primiti prve količine goriva za rezerve FBiH, naša je uloga da taj transport podržimo. Organizacija će se temeljiti na uspostavi redovitih blok-vlakova koji su najučinkovitiji oblik željezničkog prijevoza za tekuće terete. To znači da će vlakovi biti isključivo željezničke cisterne s malim zadržavanjem i to će dati veliku djelotvornost pri brzini samog prijevoza – kaže Namir Mahmutović, direktor Sektora za putnički i teretni promet Željeznica FBiH.
– Kad je riječ o terminalu u Bihaću, Željeznice su tehnički i organizacijski sposobne prevoziti robe Unskom prugom do samog terminala. Već smo značajno investirali u određene ključne dionice Unske pruge, a ovdje isključivo mislim na elektrifikaciju pruge na dionici Blatna – Bihać, što je važno za redovito odvijanje željezničkog prometa – zaključio je Mahmutović. Budući da se u terminalima u Blažuju, Živinicama i Bihaću može uskladištiti oko 70 milijuna litara nafte i naftnih prerađevina, a budu li ih dopremali željeznicom i s terminala dalje distribuirali u maloprodaju kamionima, značaj će biti puno veći nego ako se ti kapaciteti samo napune i stvore obvezne operativne rezerve.





