Nasilje nad zdravstvenim radnicima u BiH alarmantno rašireno

Istraživanje “Prevalencija i utjecaj nasilja na radnom mjestu nad zdravstvenim radnicima u Bosni i Hercegovini“, koje su proveli nefrolog mr. sci. dr. Vedad Herenda, Elvedina Žiga i Dženana Hrlović, pokazuje da je nasilje nad zdravstvenim radnicima u BiH izuzetno rasprostranjeno i predstavlja ozbiljan sistemski problem.

Više od 90 posto zdravstvenih radnika doživjelo nasilje

Kako je Herenda izjavio za Fenu, čak 93,4 posto zdravstvenih radnika u BiH tokom karijere doživjelo je neki oblik nasilja na poslu, dok je 70,6 posto navelo da su bili izloženi nasilju u posljednjih godinu dana.

Najčešći počinitelji su članovi porodica pacijenata i druge osobe u pratnji.

Verbalno nasilje daleko najčešće

Naučni rad objavljen u časopisu Croatian Medical Journal pokazuje da se verbalno nasilje javlja dvostruko do deset puta češće od fizičkog, posebno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Prema učestalosti nasilja BiH stoji gore nego većina zemalja jugoistočne Evrope.

Herenda navodi da su ključni pokretači nasilja isti kao u međunarodnim studijama – hronični nedostatak kadra, preopterećen sistem i duge liste čekanja na zdravstvene usluge.

Primarna zdravstvena zaštita najugroženija

Situacija je posebno teška u domovima zdravlja, gdje često izostaje adekvatno obezbjeđenje, za razliku od bolnica.

Zdravstveni radnici strahuju da će se situacija dodatno pogoršavati, što potvrđuju i trendovi iz drugih zemalja.

Slab institucionalni odgovor i niska stopa prijavljivanja

Zbog nepovjerenja u sistem, straha od posljedica i nedostatka jasnih procedura, mnogi zdravstveni radnici uopće ne prijavljuju nasilje.

Među onima koji su prijavili, većina je nezadovoljna načinom na koji su slučajevi riješeni.

Bez posebnog zakona o zaštiti zdravstvenih radnika

BiH nema zakon koji posebno štiti zdravstvene radnike od nasilja. Postojeći propisi su neprecizni, a kazne blage, što dodatno pogoršava situaciju.

Herenda naglašava potrebu kriminalizacije nasilja, uvođenja vidljivog obezbjeđenja i politike nulte tolerancije prema agresiji.

Nasilje ne pogađa samo pojedine radnike, nego i kvalitet i dostupnost zdravstvene zaštite.

Ako se trend nastavi, BiH bi mogla ostati bez stručnog kadra, posebno u primarnoj zaštiti, upozorava dr. Herenda.