Predsjednik Donald Trump nagovijestio je da je donio odluku o akciji u Venezueli nakon više sastanaka na visokom nivou ove sedmice i sve izraženijeg američkog vojnog prisustva u regiji.
Zvaničnici su ove sedmice informirali Trumpa o opcijama za vojne operacije unutar Venezuele, rekla su četiri izvora za CNN, dok on procjenjuje rizike i koristi pokretanja šire kampanje s ciljem potencijalnog svrgavanja predsjednika Nicolása Madura. Američka vojska je, u međuvremenu, rasporedila više od desetak ratnih brodova i 15.000 vojnika u regiji kao dio operacije koju je Pentagon nazvao “Operacija Južno koplje”.
Predsjednik je u petak naznačio da se približava napretku u svojim pokušajima da smanji ilegalne tokove migranata i droge – kao i mogućnosti promjene režima.
„Nekako sam donio odluku – da. Mislim, ne mogu vam reći šta bi to bilo, ali nekako jesam“, rekao je Trump novinarima u Air Force One kada su ga direktno pitali o sastancima i tome da li je donio odluku.
O čemu je Trump informisan?
Mala grupa, uključujući sekretara odbrane Petea Hegsetha i načelnika Združenog štaba generala Dana Cainea, informirala je predsjednika u srijedu. Širi tim za nacionalnu sigurnost, uključujući državnog sekretara Marca Rubia i druge visoke zvaničnike, sastao se s Trumpom u Situacijskoj sobi u četvrtak, rekao je jedan američki zvaničnik.
Trump i njegov tim pregledali su moguće ciljeve tokom oba sastanka.
Predsjedniku je predstavljen širok raspon opcija za Venezuelu, uključujući zračne napade na vojne ili državne objekte i rute za trgovinu drogom, ili direktniji pokušaj svrgavanja Madura. CNN je ranije izvještavao da predsjednik razmatra planove za napade na objekte za proizvodnju kokaina i rute trgovine drogom unutar Venezuele.
Također je moguće da odluči potpuno odustati od akcije. Trump je prošlog mjeseca rekao da je odobrio CIA-i djelovanje u zemlji, ali su zvaničnici administracije prošle sedmice rekli zakonodavcima da SAD trenutno nemaju pravno opravdanje za napade na ciljeve na tlu – iako bi ga mogli naknadno proizvesti. Trump je nedavno za CBS-ov “60 minuta” rekao da ne razmatra napade unutar Venezuele, uprkos tome što je ranije djelovao otvoreno za tu ideju.
Ljudi upoznati s dešavanjima kažu da je predsjednik tokom sastanaka djelovao oprezno u vezi s naređivanjem akcija koje bi mogle rezultirati neuspjehom ili ugroziti američke vojnike.
Koje su snage raspoređene u regiji?
Posljednjih sedmica SAD gomila pomorske snage na Karibima, dok administracija provodi najmanje 20 napada na brodove za koje tvrdi da krijumčare drogu, s ciljem prekidanja toka narkotika prema SAD-u.
Najveći nosač aviona na svijetu, USS Gerald R. Ford, stigao je u regiju ranije ove sedmice. Uz njega, SAD su rasporedile oko 15.000 vojnika i više od deset ratnih brodova, uključujući krstaricu, razarače, komandni brod za zračnu i raketnu odbranu, amfibijske jurišne brodove i jurišnu podmornicu. Također je raspoređeno 10 borbenih aviona F-35 u Portoriku, koji je postao ključno američko čvorište za pojačano prisustvo u Karibima.
Stručnjaci tu razinu gomilanja opisuju kao izuzetno značajnu.
„Iznenadila me i razmjera i brzina, i to je bez presedana“, rekao je za CNN Eric Farnsworth iz Centra za strateške i međunarodne studije. „To je najznačajnije gomilanje snaga u ovom stoljeću. Zapravo, morate se vratiti u 1989. i američku invaziju na Panamu da biste našli nešto slično.”
Venezuela je, sa svoje strane, objavila da pokreće „masovnu mobilizaciju“ vojnog osoblja, oružja i opreme.
Potencijalni rizici i koristi
Promjena režima u Venezueli zahtijevala bi ozbiljnu posvećenost SAD-a i nosi visoke rizike, ali bi svrgavanje Madura Trumpu donijelo nešto što je izmaklo mnogim američkim administracijama, uključujući i njegovu prethodnu.
Tokom svog prvog mandata Trump je priznao opozicionog lidera Juana Guaidóa kao legitimnog vođu Venezuele, ali neuspjeli pokušaj puča 2019. spriječio je Guaidóa da preuzme vlast.
Ako bi Trump uspio svrgnuti Madura, mogao bi ostvariti značajne političke dobitke: uklanjanje autoritarnog vođe, dovođenje izabranog lidera, poboljšanu saradnju u borbi protiv trgovine drogom i migracija, te moguće energetske sporazume.
Ali stručnjaci upozoravaju da bi se SAD mogle suočiti s haotičnom sigurnosnom situacijom, podijeljenim opozicionim frakcijama i vojskom spremnom na otpor.
Maduro je u petak iz Caracasa upozorio da bi američka intervencija mogla otvoriti put za, kako je rekao, „još jednu Gazu“, „novi Afganistan“ ili „ponovni Vijetnam“.
U direktnoj poruci SAD-u rekao je: „Zaustavite lude ruke onih koji naređuju bombardovanje, ubijanje i rat u Južnoj Americi, na Karibima. Zaustavite rat. Ne ratu.“
Dugotrajno učešće SAD-a moglo bi narušiti političku koaliciju koja je Trumpa dovela na vlast, djelimično na obećanju da će Ameriku držati podalje od stranih ratova. I potpredsjednik JD Vance i Hegseth služili su u Iraku i od tada su skeptični prema američkim intervencijama u inostranstvu.
„Američki narod nije glasao za Trumpa da uvede zemlju u trajni sukob u Latinskoj Americi. Na toj osnovi, osigurati dugoročnu podršku opoziciji biće izazovno“, rekao je jedan republikanski kongresni saradnik. „A bez te podrške, ovo neće moći funkcionisati.“
Datum i vrijeme objave: 16.11.2025 – 08:04 sati
