Kurban-bajram traje četiri dana, a to je vrijeme koje muslimani provode u krugu porodice, dočekuju i obilaze rodbinu, prijatelje, komšije, ali čekaju i povratak svojih najmilijih sa hadža.
Za muslimane su to veliki mubarek dani, dani velikog dobra. Milioni hadžija iz čitavog svijeta borave na Arefatu i Brdu milosti. Ukazujući na važnost stajanja na Arefatu, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Hadž je Arefat”.
Prema vaktiji koju je ranije objavila Islamska zajednica Bosne i Hercegovine, Bajram-namaz se klanjan u 5:41 sati.
Centralna bajramska svečanost u Sarajevu održana je u Gazi Husrev-begovoj džamiji.
Kurban-bajram traje četiri dana, a to je vrijeme koje muslimani provode u krugu porodice, dočekuju i obilaze rodbinu, prijatelje, komšije, ali čekaju i povratak svojih najmilijih sa hadža.
Poruka mira
Reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović muslimanima u Bosni i Hercegovini, domovinskim zemljama i dijaspori uputio je poruku povodom nastupajućeg Kurban-bajrama.
“Braćo i sestre, nastupa Bajram, dan žrtve, kada žrtvujemo naš kurban, dijelimo kurbansko meso rodbini, komšijama i prijateljima, i pronosimo radost. Provedimo ga veselog lica i otvorenog srca, s onima koje volimo, i posjetimo bolesne, siromašne i usamljene, i obradujmo ih nečim lijepim i njima dragim. Neka bajramskom radošću budu obuhvaćeni svi”, rekao je Kavazović, pozivajući vjernike da se sa dovom sjete i braće i sestara u Gazi, koje trpe veliku nepravdu i bol, i suočavaju se s nezamislivim patnjama.
“Čuvajmo dostojanstvo i svetost Bajrama, i ne činimo ništa što bi moglo narušiti njegov sjaj. Bajram šerif mubarek olsun”, poručio je Kavazović, između ostalog, u svojoj bajramskoj poruci.
Posebna radost za muslimane
Prema tradiciji, nakon klanjanja bajram-namaza i bajramske hutbe, pristupa se žrtvovanju kurbana, a kurbansko meso se dijeli onima koji su u potrebi, komšijama, familiji.
Kurban je žrtva koja se prinosi u spomen dvojice Ademovih a.s. sinova i na Ibrahimovu odanost Bogu. Za kurban se obično žrtvuje ovan, krupna stoka, a kurbansko meso se dijeli siromašnima, prijateljima, komšijama, onima kojima je to najviše potrebno, prenosi Fena.
Hadži-bajram je vrijeme kada nekoliko miliona muslimana boravi u časnim mjestima Mekki i Medini kako bi obavili petu islamsku dužnost – hadž, koji im Uzvišeni Bog propisuje i koji je dužan obaviti svaki musliman, ukoliko je zdrav i kada stekne materijalne uslove za to.
Hadž podrazumijeva hodočastiti Meku i Medinu, boraviti na Arefatu (mjestu sa kojeg je Božiji poslanik Muhammed a.s. održao posljednju hutbu, propovijed, prije 14 stoljeća), zatim izvršiti obilazak K’abe, ubrzano hodati između Safe i Merve, te obaviti ostale obrede.
Deveti dan posljednjeg mjeseca hidžretskog kalendara zul-hidždžeta poznat je pod nazivom Jevmu-l-Arefe (Dan Arefata). U subotu se nekoliko miliona hodočasnika okupilo na brdu Arefat, nedaleko od Mekke. Boravak na Arefatu je obaveza svakoga hadžije, sastavni je dio obreda hadža.
Na Brdu Milosti (Džebelu’r-rahme) na Arefatu, kako tradicija prenosi, nakon dugog traženja sastali su se Hazreti Adem i Hazreti Havva. Muhammed a.s. je svoj govor na Oprosnom hadžu održao upravo na Arefatu.
Opraštanje svih grijeha
S obzirom na to da je hadžija Allahov gost, Arefat je prilika da mu budu oprošteni svi grijesi, da mu budu uslišane dove. Vjernici u svojim dovama, osim što mole za svoje najmilije, molitve upućuju i za svoju domovinu te mir u svijetu.
Nakon ikindije-namaza hadžije će krenuti prema Muzdelifi gdje će malo odmoriti i klanjati, a potom će u ranim jutarnjim satima, kada nastupa prvi dan Bajrama, na Mini obaviti obred gađanja šejtana kamenom, te obaviti tavvaf K’abi.
Stoga, dvije su radosti ovog blagdana – prva radost je žrtvovanje kurbana, time muslimani i praktično pokazuju brigu za druge ljude i njihove potrebe, ukazuju na jednakost i zajedništvo među ljudima i narodima.
Druga je radost obavljeni hadž, čime se hadžije, koji su Allahovi gosti, približavaju Allahu i iskazuju mu pokornost i zahvalnost, nadajući se Njegovoj nagradi i oprostu.
