Američki predsjednik Joe Biden najavio je u utorak povećanje carina na uvoz različite kineske robe u vrijednosti od 18 milijardi dolara.
Litijum-jonske baterije čine 13 milijardi dolara ukupnog uvoza, dok su određeni proizvodi od čelika i aluminijuma, kao i artikli kao što su medicinske rukavice i špricevi, činili preostalih 5 milijardi dolara.
Stručnjaci kažu da će carine na ove proizvode vjerovatno imati ograničene efekte na cijene robe široke potrošnje i ekonomski rast. Veći dobitak, kažu, može ležati na glasačkoj kutiji, jer Bajden džokeji za drugi mandat u Bijeloj kući.
“Ove tarife su vrlo na marginama, a utjecaji na ekonomiju bit će greška zaokruživanja”, rekao je za Al Jazeeru Bernard Yaros, vodeći američki ekonomista u Oxford Economics.
Iako se carine ne mijenjaju mnogo za američku ekonomiju, i dalje je “dobra politika to učiniti”, posebno tokom izborne godine, dodao je Yaros.
Projektovanje snage
SAD bi trebalo da održe predsedničke izbore u novembru, a očekuje se da će se Bajden suočiti sa svojim prethodnikom, bivšim republikanskim predsednikom Donaldom Trampom, u teškoj trci.
Tramp je dugo pokušavao da projektuje imidž tvrdog čoveka, posebno u spoljnoj politici i ekonomiji, dok je svog demokratskog rivala okarakterisao kao „slabog“. Bajden je, međutim, pokušao da odbije tu kritiku nametanjem politika koje se, u nekim slučajevima, nadograđuju na Trampovu.
Januarski list (PDF) iz Nacionalnog biroa za ekonomska istraživanja sugeriše da tarife mogu isplatiti političke dividende, čak i ako se ne prevedu u „značajne dobitke za posao“.
List se bavi periodom od 2018. do 2019., kada je Trump uveo stroge carine Kini i drugim zemljama, ciljajući proizvode poput aluminija, mašina za pranje rublja i solarnih panela.
Utvrđeno je da je manje vjerovatno da će se stanovnici u američkim regijama koji su bili izloženiji uvoznim carinama identificirati kao demokrate i vjerovatnije glasati za republikance.
U izvještaju je zaključeno da su birači “povoljno odgovorili” na carine “uprkos njihovoj ekonomskoj cijeni”, koje su stigle u obliku uzvratnih carina iz Kine.
„Tarife su dobra politika, iako ekonomija ne funkcioniše“, rekao je Yaros.
Apeliranje na Rust Belt
Bajden i Trump su u trci oko vrata, a neke ankete pokazuju da republikanski kandidat nadmašuje aktuelnog predsjednika u ključnim državama koje se mijenjaju.
Ovosedmična anketa koju su sproveli New York Times, Siena College i Philadelphia Inquirer, na primjer, pokazala je da je Trump imao prednost u ključnim državama poput Arizone, Nevade i Georgije.
Bajden se prošlog mjeseca pojavio u jednoj od tih država, Pensilvaniji, kako bi najavio svoju namjeru da utrostruči carine na kineski čelik. Pensilvanija je dio Rust Belta, regije povijesno poznate po proizvodnji, a sama država je poznata po proizvodnji čelika.
Brad Setser, viši saradnik u Vijeću za vanjske odnose, rekao je da je Bajden također nastojao zaštititi druge američke industrije, kao što je njihov rastući sektor električnih vozila (EV).
Njegova nova trgovinska pravila osigurat će da SAD ne mogu direktno uvoziti električna vozila proizvedena u Kini, objasnio je Setser.
Dodao je da je Kina izgradila konkurentnu industriju električnih vozila na pozadini velikih državnih subvencija i da bi mogla preplaviti globalno i američko tržište jeftinim automobilima da nije takvih mjera.
“Kina je, sa svojim značajnim automobilskim potrebama, obezbijedila mnogo subvencija svojoj EV industriji što je dovelo do ove snage,” rekao je Setser.
„Treba priznati da će SAD i Evropa koristiti neke od ovih tehnika (subvencija i carina) za izgradnju vlastite industrije. Nerealno je da se Kina protivi drugim zemljama koje rade istu stvar.”
Zaštita američke automobilske industrije također će pomoći Bajdenu u anketama. Sektor je istorijski centriran u Mičigenu, još jednoj ključnoj državi na bojnom polju u kojoj se Bajden nedavno suočio sa odgovorom.
Michigan je rodno mjesto „neposvećenog“ pokretakoji je ohrabrio demokrate da uskrate svoje glasove Bajdenu tokom predizbora i umjesto toga daju glasanje za opciju “neposvećena”.
Protest je viđen kao dio šireg, uglavnom progresivnog odgovora na Bajdenovu nepokolebljivu podršku izraelskom ratu u Gazi.
Gledajući unaprijed do novembra
Međutim, stručnjaci koji su razgovarali za Al Jazeeru doveli su u pitanje hoće li Bidenove novonajavljene tarife pomjeriti iglu u vrijeme izbora.
SAD su uvezle 427 milijardi dolara robe iz Kine 2023., ali su zauzvrat izvezle samo 148 milijardi dolara, prema američkom Birou za popis stanovništva.
Taj trgovinski jaz traje decenijama i postao je sve osjetljivija tema u Washingtonu, posebno kada se Kina takmiči sa SAD-om da bude najveća svjetska ekonomija.
Dok je transpacifička trgovina koristila objema zemljama – pružajući jeftinu robu američkim potrošačima i veliko tržište kineskim proizvođačima – to ostaje sporno pitanje, posebno u vrijeme izbora, zbog istorije američkih proizvodnih poslova koji se sele u inostranstvo.
Američki političari su također izrazili zabrinutost zbog privatnosti, jer kineska tehnologija ulazi na tržište Sjeverne Amerike.
Iako je Kina obećala odmazdu za posljednju rundu carina, stručnjaci kažu da će to vjerovatno biti simbolično jer su američke carine vrlo ciljane.
„Ne pretpostavljamo da će odmazda biti išta ometajuće“, rekao je Yaros. “Oni neće povisiti ulog. To nije bio njihov MO (modus operandi) u prošlosti kada su SAD uvele carine.”
Datum i vrijeme objave: 2024-05-16 03:03:37
