Troškovi života u Bosni i Hercegovini nastavljaju rasti. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, potrošačke cijene u siječnju ove godine porasle su u prosjeku za 0,9 posto u odnosu na prosinac, dok je na godišnjoj razini inflacija iznosila 3,6 posto. Statistički podaci pokazuju da najveći rast bilježe hrana, režije i zdravstvene usluge što je i najveći udio potreba prosječnog domaćinstva.
Ekonomisti upozoravaju da bi daljnja nestabilnost na globalnom tržištu energenata mogla donijeti i nova poskupljenja.
Rast troškova života nastavlja opterećoivati kućne budžete. Cijene hrane, režija i usluga već duže vrijeme rastu, javlja BHRT.
Koliko će novi rast cijena goriva utjecati na poskupljenje osnovnih životnih namirnica, kažu ekonomisti, teško je procijeniti, ali izvjesno je da poskupljenje goriva proizvodi lančanu reakciju.
“Tu se mora nešto poraditi jer ova inflacija koja se pojavljuje, to je puzeća inflacija, ali na kraju godine, prošle smo imali realno gledano inflaciju koja je bila u brutu 6,2, odnosno 4,5 posto. Gledajući krizu sada sa agresijom koju vrše Izrael i SAD na Iran, definitivno je to nešto što će poljuljati i ozbiljno ugroziti standard cijelog svijeta“, smatra ekonimist Zoran Pavlović.
Utjecaj globalne krize već osjetimo na cijenama goriva što je, ocjenjuju u udruženjima potrošača, trenutno neopravdano. Poskupljenja komunalnih usluga mogla bi eventualno prolongirati samo činjenica da je izborna godina.
“Ne vjerujem da su sve naše benzinske crpke jutros nabavljali novu količinu roba da bi ovako bile visoke cijene. Ovdje je zaista neophodna malo jača kontrola”, kaže Murisa Marić iz Udruženja građana “Don”.
“S obzirom da je veliki broj komunalnih javnih poduzeća pod ingerencijom određenih stranaka, možda neće zbog izbornih rezultata odmah krenuti, ali kad prođu izbori možete očekivati svašta”, mišljenja je Jovan Vasilić iz Udruženja potrošača “Zvono”.
Da su kućni proračuni već preopterećeni pokazuju i podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske prema kojima je u siječnju zabilježen pad prometa u maloprodaji, što je znak da građani troše sve manje.
