Godišnji odmor u Sjevernoj Koreji, business sa Kinom… od 2022. Rusi se okreću ka Istoku. Milom ili silom.
Rajin, sjevernokerjski lučki grad, ljeto 2024. Pola tuceta ruskih turista leži na frotirnim ručnicima direktno na tlu od pločica, opušta se u kupaćim kostimima, uz rub pokrivenog bazena. Konfor je spartijanski, dekor lunarni: dva zvučnika prenose zen muziku, dok jedan stari televizor bljuje slike rakete dugog dometa kako lete nebom. Opuštanje zagarantirano. Dobrodošli u kraljevstvo Kima, diktatorā od oca na sina, zemlju dobrodošlice za ruske turiste u potrazi za senzacijama.
Prioritet 21. stoljeća
“Putovanja u Narodnu Demokratsku Republiku Koreju nude nezaboravna iskustva, ocean emocija, nova poznanstva, zanimljiva mjesta, bogat program, u potpunoj sigurnosti”, obećavaju reklame Vostok Intoura, putničke agencije specijalizirane za putovanja na Istok. Francusko-ruska fotografkinja Elena Chernyashova se ukrcala na dvije ovakve ekspedicije kao obični turista, sa aparatom na naramenici. Ovjekovječila je nadrealne scene uz rub bazena u Rajinu. Pored nje zemljaci do te mjere radoznali da su si priuštili ovo putovanje.
Obvezna posjeta Kući prijateljstva Rusije i Sjeverne Koreje, seansa fotografiranja spomenika posvećenog sjevernokorejskim liderima… “Putovanje je osmišljeno da se u prvi plan postavi uzajamna blagonaklonost Moskve i Pjongjanga”, prenosi Elena Chernyashova. “Bilo je nesvakidašnjih spomenika… Očito, domaćini su bili uvjereni da nam treba prikazati video snimke i ruske patriotske pjesme iz Drugog svjetskog rata u vrijeme svih obroka!”
Januara 2024. Sjeverna Koreja je ponovno otvorila granice nakon četiri postpandemijske godine autarhije Covid-19. Rusi su bili primljeni prvi. Od tada tur-operater Vostok Intour predlaže seriju obilazaka da “se posjeti ova zatvorena zemlja, gostoprimljiva i tajanstvena”: boravak u Pjongjangu, od mora sve do smučanja, čak i ljetnji kampovi. Rusi se šale među sobom: “Naš pasoš konačno služi nečemu!”, zabavlja se Elena Chernyashova. Od vremena invazije velikih razmjera na Ukrajinu, EU je ograničila izdavanje viza i učinila omiljene ruske destinacije teško dostupnim. Za tri i pol godine rata i međunarodnih sankcija Moskvi, slika zapadnih zemalja u Rusiji je degradirana. U suprotnom pravcu, popularnost azijskih saveznika Kremlja bilježi nagli porast. “Prije 2022. samo 5% Rusa je doživljavalo Sjevernu Koreju kao prijateljsku zemlju. Danas ih je 30%, što je značajan skok u tri godine”, tumači sociolog Denis Volkov, direktor Centra Levada, jedinog pouzdanog instituta za istraživanje u Rusiji koji još funkcionira.
Još spektakularniji je pogled usmjeren ka Kini. 2005. je 12% Rusa ocjenjivalo ovu zemlju prijateljskom. Danas ih je 65%, tako da ona dolazi na drugo mjesto na podijumu prijateljā Rusije. “Od sada su Bjelorusija, Kina, Kazahstan, Indija i Sjeverna Koreja u očima naših ispitanika naši najbolji prijatelji”, rezimira Denis Volkov.
Kremlj ne štedi napore da uvjeri svoj narod u dobre strane tog “skretanja” prema Aziji, na koje Vladimir Putin poziva od svog povratka na predsjedničku poziciju 2012. “Preusmjeravanje Rusije ka Pacifičkom oceanu i dinamičan razvoj predstavljaju naš prioritet za cijelo XXI stoljeće”, izjavio je pred delegatima oba doma 12. decembra 2013… tj. dva mjeseca prije aneksije Krima. “Prije 2014. skretanje se prvenstveno sastojalo u izvlačenju koristi iz prednosti od brzog gospodarskog rasta u Aziji. Ali, događaji iz 2014. su mu dali eksplicitnije geopolitičko opravdanje. Dok su se odnosi sa euroatlantskom zajednicom degradirali… za Moskvu je neophodnost učiniti što raznolikijim svoje vanjske odnose postala urgentna”, podsjetio je istraživač Richard Connolly, u izvješću za Royal United Services Institute 2021.
Da bi pazio na svoju istočnu stranu, Vladimir Putin je umnogostručio partnerstva na sve strane, od Kine do Indije, prelazeći preko Vijetnama i Burme: prodaja oružja, suradnja na polju sigurnosti, energetski sporazumi, kulturna diplomacija… i tehnološka. Rusija je u Aziji pronašla nova rješenja za prodaju svojih softvera cybersigurnosti, danas zabranjenih u SAD-u. Putin naročito njeguje “prijateljstvo bez granica”, zapečaćeno 4. februara 2022, sa svojim kineskim pandanom Xi Jinpingom, dva tjedna prije invazije velikih razmjera na Ukrajinu. Romansa izložena u javnosti i u povodu najmanje prigode. Obje zemlje su 2024. i 2025. označile “godinama kinesko-ruske kulture”. Početkom 2025. središte Moskve se okitilo bojama Kine da bi proslavilo Novu godinu, posebna tračnica metroa je tim povodom svečano otvorena. U ruskom glavnom gradu nije rijetkost ugledati kartonske siluete u prirodnoj veličini dvojice autokrata, jednog pored drugog, pred dućanima za turiste ili u nekom izlogu. Kitsch u ogromnim količinama, koji pokazuje brzo i vitalno približavanje: bez Pekinga rusko gospodarstvo ne bi moglo preživjeti.
“Kina je od 2014. prvi ruski trgovački partner, njen udio u ruskoj vanjskoj trgovini je porastao sa 11,3% iz 2014. na 33,8% u 2024”, bilježi Center for European Policy Analysis, koji govori o “suradnji pod steroidima”. Prošle godine je trgovačka razmjena između ove dvije zemlje dosegla rekordnu razinu od 245 milijardi dolara. Prvi kupac ruske nafte, drveta i ugljena, Kina isporučuje elektroničke komponente dragocjene za proizvodnju vojne opreme, koja služi za bombardiranje Ukrajine. U svakodnevnom životu Rusa kineski proizvodi su također na svakom koraku, prvi korisnici prestanka aktivnosti hiljadu zapadnih poduzeća. Simbol tog prodora, tržište ruskih automobila je preplavljeno kineskim automobilima. Dvije trećine novih automobila koje kupuju pojedinci dolaze iz kineskih tvornica. Ista nadmoćna dominacija vlada za mobitele: aparati marke Xiaomi i Realme su u svim rukama.
Za zagrižene ljubitelje iPhonea, najnoviji Appleov proizvod, ipak, ostaje na raspolaganju u dućanima Moskve… A niti kineski ni indijski saveznici nemaju nikakve veze sa tim. “Vlada od drugog šestomjesečja 2022. dozvoljava paralelni uvoz, što omogućava ruskim poduzećima kupovinu skoro svega bez dozvole proizvođača”, navodi Vladislav Inozemtsev, od 2023. nastanjen u SAD-u. Dakle, moguće je kupiti iPhone Apple u Kini, u Indiji ili u Emiratima i poslati ga u Rusiju bez ikakve kontrole. Trebalo je samo nekoliko mjeseci ruskim malim i srednjim poduzećima da kreiraju i upravljaju tim novim podružnicama. “One se bave samo paralelnim uvozom. Cijeli dijelovi gospodarstva su doživjeli promjenu lanaca opskrbe.”
“Business sa Kinom danas predstavlja 30 do 40% u nekim kategorijama proizvoda, spram 10% prije 2022”, svjedoči gazda grosističkog lanca proizvoda za kućanstvo u Sibiru. “Tehnološka adaptacija se dogodila bez problema, radimo sa poduzećima specijaliziranim za carine, logistiku i bankarske transakcije sa Kinom. Ali troškovi distribucije su porasli.”
Sve navodi da će ta nova trgovačka činjenica potrajati. Već sada Rusi zauzimaju pozicije. “U našim debatnim skupinama mnogi mladi govore mandarinski kao jezik budućnosti i izjašnjavaju se da ih zanima učenje ovog jezika”, izvještava Denis Volkov iz Instituta Levada. Činjenica jeste da poduzeća sve više traže kandidate sa takvim kompetencijama. HeadHunter je zabilježio godišnji porast od 70% ovakvih oglasa, prema depeši ruske novinske agencije TASS. Koji su najtraženiji profili? Prevoditelji, logističari, specijalisti za prodaju, službe za klijente i direktori prodaje. Onda se ne treba čuditi što su potražnja za časovima mandarinskog jezika i ponuda porasle. Prema istraživanju ruskog medija u egzilu, IStories, broj učitelja tog jezika u ruskim školama je 2024. udvostručen. “Najveći rast je zabilježen u Moskvi, gdje je broj ovih učitelja porastao sa 29 na 136. Broj moskovskih škola koje nude učenje kineskog je također porastao u toku prošle godine”, izvještava istraživački portal.
“Smatra se da je kineski jezik jako težak”, nastavlja istraživač Volkov. Ideja da treba početi učenje vrlo mlad vraća se na naše panele. “Najbolje je uposliti kineske baby sitterice, kao što je u XIX stoljeću aristokracija dovodila francuske učiteljice da podučavaju plavokose glavice.” Tendencija poprima značajne razmjere u privilegiranim familijama, sve do bliskih tjelesnih čuvara Vladimira Putina. “Izvjesne osobe iz moje obitelji uče kineski”, nedavno je predsjednik povjerio novinarima, uobičajeno vrlo tajanstven u vezi sa svojim privatnim životom. “Mislim na moju unučicu, čija je guvernanta iz Pekinga, sa kojom tečno razgovara na kineskom. Zaista tečno.”
Za razliku od prijateljstva kojeg pokazuju Xi Jinping i Vladimir Putin, iznenadna zaluđenost jednog dijela ruske inteligencije njenim velikim istočnim susjedom nije uvijek “bezgranična”. Proizlazi najprije od prilagođavanja pod prisilom, braka iz interesa. “To nije velika ljubav, daleko od toga”, primjećuje poslovni čovjek, Francuz, nastanjen u ruskoj prijestolnici 30 godina. “Rusi ostaju nepovjerljivi prema Kini, i osjećaju se više Europljanima nego Azijatima.” Osjećaj se iskazuje u ispitivanjima javnog mnijenja Levade. “Kod pristalica, kao i kod protivnika približavanju Kini, primjećuje se zabrinutost zbog razvoja tog odnosa neujednačenog partnerstva, na uštrb Moskve.” Odnos je već sada uveliko asimetričan, ako ništa zbog demografske nadmoći kineskog giganta – 1,4 milijarda stanovnika spram 144 milijuna njenog susjeda. Između 2022. i 2024. zavisnost Rusije od kineskih proizvoda je eksplodirala: kineski udio u ukupnom uvozu je prevazišao za 23% 2021, a do 57% 2024. Bez ikakve zajedničke mjere sa utjecajem Rusije na kupovinu Pekinga.
Kulturni jaz
Skeptici to znaju i insistiraju i na kulturnom jazu između dvije zemlje. “Kina ne može poslužiti kao model, čak ni u domenu trgovine, ona je različita na kulturnom planu”, naglašava direktor grosističkog lanca iz Siberije. “Mi od njih kupujemo proizvode koji nam trebaju, to je sve. Navikli smo na zapadne norme i vratićemo im se sa zadovoljstvom.”
Charlotte Lalanne, L’Express/
U iščekivanju, Peking zna da je neophodan… i uzima si slobode. Do toga da si je prisvojio jedan dio ruskog teritorija! Krajem avgusta 2023. kinesko Ministarstvo za prirodne resurse je na internetu objavilo novo izdanje službenih geografskih karata Kine. Otok Boljšoj Usuriisk, 350 km² prostora na rijeci Amur, i od 2004. raspodijeljen između dvije zemlje, prikazan je kao kineski teritorij. Vladimir Putin se nije nimalo uznemirio. Ni scenario vazalizacije Rusije ga izgleda ne uzbuđuje. Manje zlo, ako je vjerovati šefu Kremlja, koji voli podsjećati na podvige dalekog pretka: princa Aleksandra Nevskog, koji je u XIII stoljeću izgurao teutonske vitezove, po cijenu podvrgavanja mongolskom carstvu, koje je svojevremeno pripadalo Kini. “Horda, jednako arogantna koliko i okrutna, nije nikada prijetila našem najdragocjenijem blagu – našem jeziku, našim tradicijama, našim brojnim kulturnim elementima, koliko su ih zapadni osvajači pokušavali uništiti”, izjavio je novembra 2023. Dvije godine prije toga predsjednik je inaugurirao džinovski kip Aleksandra Nevskog na obalama jezera Peȉpous, na prirodnoj granici sa Estonijom. Na istom mjestu na kojem je prije sedam stoljeća Aleksandar Nevski zgromio neprijatelja za Zapada.
(Sa francuskog prevela
Nada Zdravič)
Datum i vrijeme objave: 15.11.2025 – 20:40 sati
