Znanstvenici s MIT-a razvili su mikroskopske, bežične implantate za mozakkoji bi mogli promijeniti budućnost liječenja neuroloških bolesti. Ovi mali uređaji putuju krvotokom do ciljane regije, samostalno se implantiraju bez potrebe za operacijom i bežično napajaju kako bi pružili preciznu električnu stimulaciju. Takva neuromodulacija obećava liječenje tumora, Alzheimerove bolesti i multiple skleroze. Integracija uređaja s živim stanicama omogućava prelazak krvno-moždane barijere bez njezina oštećenja, čime se smanjuju rizici klasičnih kirurških zahvata i štiti mozak.
Deblina Sarkar i sur.
U studijama na miševima, uređaji su pokazali sposobnost preciznog liječenja bez ljudske intervencije, što otvara mogućnost primjene u neuroterapiji. Ovaj projekt, opisan u časopisu Nature, mogao bi, tvrdi se, liječenje učiniti dostupnijim i manje invazivnim.
‘Vid’ za mekane robote
Znanstvenici Georgia Techa razvili su fleksibilnu leću kojom upravljaju umjetni mišići od svjetlosno osjetljivog hidrogela, čime su se približili stvaranju “vida” za meke robote. Leća, nazvana PHySL, mijenja žarišnu duljinu skupljanjem materijala pod utjecajem svjetlosti, slično kao što to čine cilijarni mišići u oku. Time se eliminira potreba za čvrstim optičkim komponentama i omogućuje izrada kompaktnijih, sigurnijih te nosivih uređaja s prilagodljivom optikom.
Corey Zhen i Shu Jia
PHySL zamjenjuje krute komponente mekim polimerima koji djeluju kao umjetni mišići. Polimeri se sastoje od hidrogela, polimernog materijala na bazi vode koji se skuplja kao odgovor na svjetlost i omogućava kontrolu leće bez dodirivanja projiciranjem svjetlosti na njezinu površinu. Ovo svojstvo jamči finu kontrolu oblika leće selektivnim osvjetljavanjem različitih dijelova hidrogela. Bez krute optike i struktura, ovaj sustav, opisan u časopisu Science Robotics, fleksibilan jei podložan, izdržljiv i siguran u kontaktu s tijelom.
Fleksibilni zasloni smanjuju toplinu dok mijenjaju boje
Istraživači Instituta za inženjersku termofiziku Sveučilišta u Šangaju razvili su dinamičku, šarenu i fleksibilnu tehnologiju elektroničkog prikaza koja pri promjeni boje ne proizvodi toplinu, nego se hladi. Zaslon koristi elektrokemijski proces taloženja srebra za prikaz boja uz refleksiju svjetlosti koja hladi površinu. Testovi su pokazali hlađenje podloge za 3 do 5 °C u odnosu na okolni zrak, a tijekom ljetnih vrućina čak i do 13 °C više nego konvencionalni zasloni.
Zhen Gong i sur.
Ova tehnologija, opisana u ACS Energy Letters, može se pričvrstiti na fleksibilne podloge i omotati preko kože, što je čini idealnom za primjenu u pametnim uređajima i nosivoj tehnologiji, ali i za pasivno hlađenje zgrada.
Transformativni robot ida na 2 i sve 4
Hongkonška tvrtka Direct Drive Technology razvila je D1, prvog potpuno modularnog robota koji može samostalno mijenjati oblik kako bi se prilagodio različitim okruženjima. Ovaj sustav koristi utjelovljenu inteligenciju (embodied intelligence) i autonomnu rekonfiguraciju za transformaciju iz četveronožnog u dvonožni oblik, čime spaja stabilnost robota i fleksibilnost humanoida.
Svaki segment s integriranim Jetson Orin NX procesorom radi neovisno, a povezivanjem modula dobiva se sustav nosivosti do 100 kilograma. D1 se kreće brzinom do 11 km/h i radi pet sati po punjenju, a primjene uključuju sigurnosni nadzor, dostavu, potragu i spašavanje.
Gel zaprirodnu obnovu zubne cakline
Istraživači Sveučilišta u Nottinghamu razvili su inovativan gel koji oponaša prirodne proteine odgovorne za rast zubne cakline u djetinjstvu. Kad se nanese, gel stvara čvrst sloj koji veže kalcij i fosfat iz sline te potiče stvaranje novog minerala u procesu nazvanom epitaksijalna mineralizacija. Tako se oštećena caklina obnavlja i ponovno povezuje s prirodnim tkivom.
Abshar Hasan
Materijal se može koristiti i na dentinu, kalcificiranom tkivu ispod zubne cakline, čime pomaže kod preosjetljivosti i dugoročne zaštite zuba. Ovo rješenje, objavljeno u časopisu Nature Communications, moglo bi, nadaju se istraživači, značajno promijeniti pristup prevenciji i popravku zubnih oštećenja.
Recikliranje nikla i kobalta
Znanstvenici Nacionalnog instituta za znanost i tehnologiju Ulsan (UNIST) u Južnoj Koreji razvili su inovativni proces recikliranja koji oporavlja više od 95 % nikla i kobalta iz starih baterija električnih vozila s gotovo savršenom čistoćom od 99%. Metoda koristi selektivno elektrokemijsko odvajanje uz višenamjensko posebno otapalo te eliminira potrebu za jakim kiselinama i složenim kemijskim tretmanima.
UNIST
Ovaj pristup, opisan u časopisu Energy Storage Materials, značajno smanjuje otpadne vode i gubitke materijala, a otapalo se može više puta upotrijebiti, čineći proces održivijim i jeftinijim.
Noćna energija iz radijacijskog hlađenja
Inženjeri Kalifornijskog sveučilišta u Davisu izradili su prototip malog uređaja koji noću proizvodi mehaničku snagu koristeći kontrast između toplog tla i hladnog noćnog neba, bez goriva i bez Sunca. Motor je postavljen na tlo, a gornja ploča s visokim emisijskim premazom zrači toplinu u nebo, stvarajući razliku od oko 10 °C koja pokreće klip i zamašnjak.
U jednogodišnjim vanjskim testovima uređaj je davao najmanje 400 mW/m² te je izravno pokretao mali ventilator i proizvodio struju preko DC motora. Motor, opisan u časopisu Science Advances, najbolje radi u suhim, vedrim noćima, a kažu da može poslužiti za ventilaciju staklenika i zgrada.
Datum i vrijeme objave: 15.11.2025 – 12:46 sati
