Je li u Andama otkriven najveći svjetski računovodstveni sustav?

U studiji objavljenoj u časopisu Antiquity, međunarodni tim istraživača proveo je analizu sedimenta i snimio fotografije Monte Sierpea dronom. Njihovi rezultati sugeriraju kako su spomenik autohtoni narodi koristili u računovodstvu i trgovini. Pretpostavljalo se ranije kako su mogle biti također korištene i za obranu, pohranu, prikupljanje vode i magle te vrtlarstvo.

Rupe su raspoređene u sekcije. Svaka je široka metar do dva i duboka od 0,5 do jednog metra. Tim je osvijetlio zbunjujući spomenik na mikro i makro razini, provodeći mikrobotaničku analizu sedimenata rupa i snimajući zračne snimke visoke rezolucije. Mikrobotanička analiza otkrila je ostatke biljaka poput kukuruza, kao i divljih biljaka koje su tradicionalno korištene u izradi košara, što upućuje kako su mogle biti odlagalište.

Zračne snimke sugeriraju kako se raspored rupa poklapa s numeričkim obrascima. To, uz segmentiranu organizaciju, čini Monte Sierpe poput divovskog khipua, sustava za dokumentiranje užeta i čvorova koji su koristili andski ljudi. Stoga je možda bio divovski računovodstveni sustav kojeg su Inke koristile za prikupljanje poreza.

Inke su bile predkolumbovska autohtona civilizacija najpoznatija po izgradnji Machu Picchu, čiji su moderni potomci andski narod koji govori kečuanski jezik. Monte Sierpe bi se nalazio između dva administrativna mjesta Inka i u blizini raskrižja predhispanskih cesta. Smješten je i između visoravni i niže obalne ravnice, područja gdje bi se zajednice iz obje regije okupljale radi trgovine.

Predinkovsko kraljevstvo Chincha moglo je razviti i koristiti Monte Sierpe za kontroliranu trgovinu, koja se potom pretvorila u prostor Inka za računovodstvo.