Francuska se bori sa zabrinutostima i kontroverzama uoči Olimpijskih igara 2024., koje bi trebalo da počnu u Parizu 26. jula.
Al Jazeera se osvrće na pet najvećih tema za razgovor oko domaćina Igara:
Zabrana hidžaba za francuske sportiste
Zemlja domaćin zabranila je svojim sportistima da nose hidžab – maramu koju nose neke muslimanke – dok učestvuju na Igrama.
U septembru je tadašnja francuska ministrica sporta Amelie Oudea-Castera objavila da sportistima u zemlji neće biti dozvoljeno da nose hidžab tokom Olimpijade kako bi se poštovali principi sekularizma i kako bi se osigurala “apsolutna neutralnost u javnim službama”.
Ovaj potez je naišao na široke kritike i proteste jer je Francuska, uprkos tome što je dom jedne od najvećih muslimanskih manjina u Evropi, jedina zemlja na kontinentu koji isključuje sportiste koji nose hidžab na većini domaćih sportskih takmičenja.
Međutim, Međunarodni olimpijski komitet potvrdio je da će sportisti biti slobodno za nošenje hidžab u selu sportista.
“Za Olimpijsko selo važe pravila MOK-a”, rekao je portparol MOK-a ubrzo nakon što je francuska vlada uvela zabranu. “Nema ograničenja za nošenje hidžaba ili bilo koje druge vjerske ili kulturne odjeće.”
Pozivi na zabranu Izraela
Palestinci koji se suočavaju s gnjevom izraelskog rata u Gazi i propalestinski demonstranti pozvali su MOK da zabraniti Izrael sa Olimpijade.
Više od 38.000 Palestinaca, uključujući najmanje 15.000 djece, ubijeno je u izraelskim napadima u Gazi od napada Hamasa 7. oktobra u istočnom Izraelu.
Oni koji traže zabranu kažu da se Izrael, kojeg je Južna Afrika optužila za genocid u predmetu Međunarodnog suda pravde, mora suočiti s posljedicama svojih postupaka.
Međutim, uprkos 10-mjesečnom ratu, Izrael se ne suočava s prijetnjom svom olimpijskom statusu prije Igara.
Predsjednik MOK-a Tomas Bah, upitan u martu o tome da izraelski timovi i sportisti ne učestvuju u Parizu, rekao je: “Ne, nema sumnje u ovo.”
Propalestinski aktivisti nastavili su pozivati MOK da zabrani Izrael u danima uoči Igara putem internetskih peticija i protesta širom svijeta, uključujući i ispred sjedišta francuske Olimpijade 2024. u Parizu.
Radnička prava zasjenjuju pripreme
Prava, plate i radni uslovi radnika uvek su pod lupom kada se nacije pripremaju da budu domaćini velikih događaja – a u Parizu su mnogi od velikih gradskih projekata za Igre došli sa troškovi za radnike.
Francuska je četvrta najsmrtonosnija zemlja u Evropi za radnike i ima više prijavljenih nesreća na radnom mjestu od bilo koje druge članice Evropske unije, sa 560.000 incidenata u 2022., prema izvještaju francuskog nacionalnog sistema zdravstvenog osiguranja.
Dogodila se najmanje 181 nesreća na radnom mjestu, uključujući 31 tešku nesreću, na građevinskim projektima vezanim za Olimpijske igre, prema Nicolas Ferrandu, direktoru SOLIDEO – javno finansirane firme osnovane za izgradnju stalnih objekata koji će ostati nakon događaja.
Radnici i njihovi sindikati pozvali su na bolje uslove i plate.
Spor između radnika u avijaciji i menadžmenta na raznim aerodromima širom Pariza zaprijetio je da poremeti Olimpijske igre jer su sindikati najavili jednodnevnu obustavu 17. jula kako bi se zalagali za veće bonuse za Olimpijske igre i zapošljavanje osoblja.
Ako se nastavi, sukob sa upravom mogao bi da utiče na Igre, sa sportistima koji će početi masovno da pristižu 18. jula, a stotine hiljada vlasnika karata lete uoči ceremonije otvaranja 26. jula.
Kvalitet vode rijeke Seine
Rijeka Sena u srcu glavnog grada pala je na nekoliko testova kvaliteta vode, ali gradska vijećnica Pariza ju je odobrila za plivanje manje od dvije sedmice prije Igara.
Kvalitet vode zadovoljavao je traženi standard za “11 dana ili 10 dana” od proteklih 12, izjavio je u petak zvaničnik gradske vijećnice Pierre Rabadan.
Međutim, prethodni testovi su pokazali da su nivoi bakterije E coli – indikatora fekalne materije – daleko iznad gornje granice koju su nametnuli sportski savezi.
Dana 18. juna, nivo E coli bio je 10 puta prihvatljiviji i ni u jednom trenutku nije pao ispod gornje granice od 1.000 jedinica koje formiraju kolonije na 100 mililitara (cfu/ml) koju koristi Svjetska triatlonska federacija.
Ako vremenske prilike dozvole, rijeka će biti zvijezda ceremonije otvaranja, a potom će biti domaćin triatlona i plivačkog maratona.
Francuska ministrica sporta Amelie Oudea-Castera plivala je u subotu u Seni, u pokušaju da dokaže da će rijeka biti dovoljno čista za takmičare.
Francuske vlasti potrošile su 1,4 milijarde eura (1,5 milijardi dolara) u posljednjoj deceniji pokušavajući da očiste rijeku poboljšanjem pariškog kanalizacionog sistema, kao i izgradnjom novih objekata za prečišćavanje i skladištenje vode.
Stalno pitani o planovima za vanredne situacije ako Sena ostane previše prljava i turbulentna nakon početka Igara, organizatori Paris 2024. javno insistiraju da ne postoje alternative njihovim planovima.
Za plivanje na otvorenom, organizatori imaju fleksibilnost u rasporedu, što im omogućava da takmičenje odlože za nekoliko dana u slučaju pljuska koji bi doveo do naglog zagađenja.
U najgorem slučaju, on bi bio otkazan.
Triatlon se također može pomjeriti u rasporedu i može postati duatlon – samo trčanje i vožnja bicikla – bez plivanja.
Učešće ruskih i bjeloruskih sportista
Sportistima iz Rusije i Bjelorusije zabranjen je pristup svjetskim sportovima nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022., ali je MOK organizirao njihov postepeni povratak pod neutralnim zastavom, pod strogim uvjetima.
Da bi bili pozvani na Igre, „neutralni individualni sportisti“ koji su postigli dovoljno dobre rezultate morali su da prođu duplu proveru; prvo od strane međunarodnih sportskih federacija, a zatim i od strane MOK-a, kako bi se osiguralo da ne podržavaju aktivno rat u Ukrajini niti da imaju bilo kakve veze sa vojskama svojih zemalja.
MOK je u martu saopštio da očekuje da će 36 Rusa i 22 Belorusa učestvovati u Parizu “prema najverovatnijem scenariju”, u poređenju sa 330 Rusa i 104 Belorusa na Olimpijskim igrama u Tokiju 2020.
Međutim, samo 16 Rusa i 17 Bjelorusa prihvatilo je pozive da se takmiče pod neutralnim transparentom, prema posljednjem broju od utorka.
Ažurirana lista, koja pokriva 10 disciplina u rasponu od biciklizma do plivanja i tenisa, mogla bi se promijeniti ako se takmičari povuku, rekli su zvaničnici MOK-a agenciji AFP.
Do sada je MOK izbrojao 19 odbijanja na ruskoj strani – uključujući sportiste koji su se predomislili – i sedam od Bjeloruskinja, uključujući treće i 16. teniserke svijeta, Arynu Sabalenku i Viktoriju Azarenku.
Ruski gimnastičari su unapred najavili da neće prisustvovati. Svi takmičari u atletici su zabranjeni od strane Svjetske atletike.
MOK je također zabranio dvjema zemljama učešće u timskim takmičenjima. Sportistima neće biti dozvoljeno da nose nacionalne boje, ali će se takmičiti pod zelenom zastavom sa utisnutim slovima “AIN”. MOK je odabrao himnu bez riječi koja će se svirati ako neko osvoji zlato.
Oni neće moći da paradiraju na rijeci Seni tokom ceremonije otvaranja i neće se pojaviti u tabeli medalja.
Znamo koliko često tiranije pokušavaju da iskoriste sport za svoje ideološke interese. Očigledno je da je svaka neutralna zastava ruskih sportista umrljana krvlju. Pozivam gospodina Bacha u Bakhmut. Da bi svojim očima vidio da neutralnost ne postoji. pic.twitter.com/icSdvgpD87
— Volodymyr Zelenskyy / Volodimir Zelensʹkij (@ZelenskyyUa) 27. januara 2023
