Novi zakon je prvobitno predložila partija Gruzijski san, koja je na vlasti od 2012. godine, prošle godine, ali je povučen nakon protesti protiv toga. Zakon je ponovo uveden u martu ove godine nakon što je novi premijer Irakli Kobakhidze preuzeo dužnost, što je dovelo do protesta tokom aprila koji su naišli na nasilne obračune i hapšenja od strane maskirane policije za nerede.
Na snimcima emitovanim na nacionalnoj televiziji u ponedjeljak se vide poslanici iz vladajućih i opozicionih stranaka svađanje u parlamentu. Član opozicionog parlamenta Aleko Elisašvili udario je lidera vladajuće partije Gruzijski san, Mamuku Mdinaradzea, u lice.
Dakle, šta je u prijedlogu zakona i zašto je toliko kontroverzan?
Šta se nalazi u računu za 'strane agente'?
Nacrt zakona, koji je usvojen sa 84 člana parlamenta od 150 koji su glasali za, zahtijeva da se nevladine organizacije (NVO) i mediji s više od 20 posto finansiranja izvan Gruzije registruju kao tijela koja „slijede interese strana sila”.
Ako odbiju da to učine i da otkriju osjetljive informacije o stranom finansiranju, bit će kažnjeni novčanom kaznom od 25.000 larija (9.360 dolara), nakon čega će slijediti dodatne kazne od 20.000 larija (7.490 dolara) za svaki mjesec nepoštovanja nakon toga.
Nevladine i medijske organizacije strahuju da će biti prisiljene da se zatvore ako se ne povinuju. Eka Gigauri, šef gruzijskog ogranka Transparency Internationala, nevladine organizacije za borbu protiv korupcije koja djeluje u zemlji 24 godine, rekla je za France24: “Implikacije bi bile da bi mogli zamrznuti našu imovinu.”
Kako je Vlada opravdala prijedlog zakona?
Gruzijska vlada kaže da je zakon potreban za promovisanje transparentnosti, borbu protiv "pseudo-liberalnih vrijednosti" koje promovišu stranci i očuvanje suvereniteta zemlje.
Pobornik Gruzijskog sna, milijarder Bidzina Ivanishvili, optužio je nevladine organizacije da su strane marionete i da planiraju revoluciju.
Premijer Kobakhidze, snažan zagovornik zakona, rekao je da će Gruzija izgubiti suverenitet i "lako podijeliti sudbinu Ukrajine", ako vlasti ne usvoje zakon. Tačno značenje njegove izjave nije odmah bilo jasno. On je ranije rekao da nacrt promoviše odgovornost.
Gruzijska vlada također je tvrdila da je novi zakon sličan zakonima o transparentnosti u zapadnim zemljama – kao što je Zakon o registraciji stranih agenata u Sjedinjenim Državama i slične direktive planirane u Francuskoj i drugim zemljama Evropske unije.
Koje su zamjerke na prijedlog zakona?
Račun je duboko nepopularan – sa oko 50.000 demonstranata okupljenih u Tbilisiju u nedjelju.
Kritičari rasprava da će ovaj zakon ograničiti demokratiju i slobodu medija i ugroziti državu nastojanju da se pridruži EU. Gruzija je podnijela zahtjev za članstvo u EU 2022., a status kandidata je dobila u decembru prošle godine.
Protivnici su zakon nazvali "ruskim zakonom" zbog sličnosti sa ruskim zakonodavstvom koje se koristi za obračun sa kritičarama Kremlja predsjednika Vladimira Putina.
Predsjednica Gruzije Salome Zourabichvili u intervjuu za CNN nazvala je zakon "tačnim duplikatom" onog u Rusiji. Iako je Zurabichvili obećao da će staviti veto na zakon, njen potez može biti odbačen jednostavnom većinom u parlamentu, što uživa vladajuća partija Gruzijski san.
Neki kritičari takođe tvrde da će nacrt zakona približiti Gruziju Rusiji. Dvije bivše sovjetske zemlje imaju zategnute odnose od sticanja nezavisnosti Gruzije nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, posebno zbog Gruzije prijateljske Rusije, separatističke Abhazije i Južne Osetije regioni – spor koji je doveo do nasilnog sukoba 2008. Većina zemalja priznaje ove regione kao deo Gruzije, ali Rusija, Venecuela, Nikaragva, Nauru i Sirija ih smatraju nezavisnim.
Milijarder koji podržava Gruzijski san, Ivanišvili, koji se obogatio u Rusiji, nije javno osudio invazija na Ukrajinu i optužen je da je naginjao Moskvi.
Šta je sledeće?
Radnici nevladinih organizacija, aktivisti i novinari kažu da strahuju od uznemiravanja i progona u Gruziji zbog ovog novog zakona. Baia Pataraia, koja vodi nevladinu organizaciju za ženska prava, Sapari, rekla je da je doživjela uznemiravanje, prijetnje i optužbe da je strani agent od ponovnog uvođenja zakona. Pataraia odbija da se registruje kao strani agent.
Organizacije se takođe plaše gubitka sredstava jer mnoge u velikoj meri zavise od finansiranja iz inostranstva. Nato Shavkaladze, koji vodi sklonište za žene koje su pobjegle od nasilja u porodici u Gruziji, rekao je novinskoj agenciji AFP: “Ako se ne registrujemo, vjerovatno ćemo prestati da postojimo.”
Kakva je reakcija na račun?
Prijedlog zakona nije samo izazvao nezadovoljstvo među Javnost Gruzije. SAD i EU su također izrazile svoju zabrinutost i snažno se ne slažu s argumentom vlade da je novi zakon sličan zakonima o transparentnosti usvojenim u zapadnim zemljama.
Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, upozorila je 1. maja da je Gruzija "na raskrsnici". EU je upozorila da bi ovaj potez mogao ometati prijem crnomorske zemlje u blok. "Zemlje članice EU vrlo su jasne da će, ako se ovaj zakon usvoji, to biti ozbiljna prepreka za Gruziju u njenoj evropskoj perspektivi", rekao je portparol EU Peter Stano.
Sve do neposredno prije usvajanja zakona, SAD su pozivale Gruziju da ne nastavi s tim potezom, rekavši da bi to bilo u suprotnosti s njenim navedenim ciljem pridruživanja EU i odnosa s NATO-om.
„Duboko smo zabrinuti gruzijskim zakonodavstvom o stranim agentima u stilu Kremlja“, rekla je u utorak američka sekretarica za štampu Karine Jean-Pierre. “Ako ovaj zakon bude usvojen, to će nas primorati da suštinski preispitamo naš odnos sa Gruzijom.”
Američki ambasador u Gruziji Robin Dunnigan rekao je u izjavi od 2. maja da je američka vlada pozvala premijera Kobakhidzea na razgovore na visokom nivou "sa najvišim liderima". Međutim, gruzijsko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da je poziv odbijen. Umjesto toga, Kobakhidze je optužio SAD da podržavaju "revolucionarne pokušaje" nevladinih organizacija koje rade u zemlji, kao što su organizacije koje finansira EU Transparency International Georgia i ISFED, koje često ističu korupciju u vladi i zloupotrebu ovlasti.
Ministri Islanda, Litvanije, Letonije i Estonije također su izrazili uznemirenost zbog novog zakona, pozivajući Gruziju da odustane od tog zakona. Ministri će se u srijedu sastati s gruzijskim predsjednikom, ministrom vanjskih poslova i šefom parlamenta.
Human Rights Watch se također usprotivio zakonu u X postu u utorak, rekavši da ima za cilj da "ućutka medije i civilno društvo" i da "ugrožava prava".
Gruzijski parlament usvojio je zakon o "stranom uticaju", koji ima za cilj da ućutka medije i civilno društvo.
Usvajanje ovog zakona ugrožava prava - Gruzija ga mora ukinuti. pic.twitter.com/dSEHKuqFJx
— Human Rights Watch (@hrw) 14. maja 2024
