Napomena urednika: Ovu CNN-ovu seriju sponzorira ili je bila sponzorirana zemlja koju ističe. CNN zadržava potpunu uređivačku kontrolu nad temom, izvještavanjem i učestalošću članaka i video zapisa u okviru sponzorstva, u skladu sa naša politika.
CNN
—
Deo od više od 70 kilometara (43 milje) obale u Dubaiju mogao bi postati mjesto "najvećeg svjetskog projekta obnove obale", ako bi projekat tzv. Dubai Mangroves trebalo je da ide napred.
Preko 100 miliona mangrova - grupe drveća i grmlja koje žive uglavnom u priobalnim vodama, gdje su u mogućnosti da podrže čitave ekosisteme - bit će zasađeno kao dio projekta. To je dovoljno da apsorbuje preko 1,2 miliona metričkih tona CO2 godišnje, prema URB-u, održivom gradskom razvojnom preduzeću iza ove inicijative — što je ekvivalent uklanjanju 260.000 vozila na gas sa puta.
„Mangrove su prirodni odbrambeni sistem protiv erozije obale i porasta nivoa mora, što je ključna briga za svaki obalni grad, uključujući Dubai“, kaže Baharash Bagherian, urbanista i osnivač URB-a.
„Trenutno smo u fazi istraživanja“, dodaje on. “Identifikovali smo šest lokacija za predložene pilot studije kao naredne faze i fokusiramo se na dizajn za te lokacije. Predviđamo završetak projekta do 2040. godine.”
URB's drugi dizajnikoje su još uvijek u fazi planiranja, uključuju a glavni plan opremiti Dubai sa preko 1.000 kilometara (621 milja) biciklističkih staza do 2040. godine, i Dubai Reefsplutajuća zajednica za istraživanje mora i ekoturizam koja bi uključivala najveći vještački greben na svijetu.
Dubai Mangroves prvobitno je predložen kao dio Dubai Reefs, a kasnije je izdvojen kao zasebna inicijativa. Prema Bagherianu, on je namijenjen rješavanju nekoliko ekoloških i urbanih izazova. „Primarno, ima za cilj suzbijanje efekata klimatskih promena“, kaže on, što se postiže prirodnom sposobnošću mangrova da ublaže porast nivoa mora – postepenim kreiranje bafera između mora i kopna — i njihova sposobnost uklanjanja ugljičnog dioksida direktno iz atmosfere.
Mangrove su u stanju da to urade 10 puta brže od zrelih tropskih šuma i onda mogu pohraniti ugljenik tri do pet puta gušće, prema SAD Nacionalna uprava za atmosferu i okeane.
One donose i druge prednosti, jer djeluju kao rasadnici morskog života i stvaraju prirodno stanište za ribe, ptice i druge biljke, povećavajući biodiverzitet. Oni također direktno unapređuju ekonomiju primorskih zajednica podržavajući ribarstvo i akvakulturu, kao i obezbjeđujući sirovine za zanatstvo i građevinarstvo.
Konačno, kao što pokazuju druga žarišta mangrova širom svijeta, oni mogu postati a turistička atrakcija. “Projekat ima za cilj podići ljestvicu ekološki odgovornog turizma, stvaranjem okruženja u kojem posjetitelji mogu uživati u prirodi bez štete”, kaže Bagherian, dodajući da cilj nije samo privući turiste već ih potaknuti da postanu aktivni učesnici u očuvanje prirodne baštine.
Centar za očuvanje u kojem rade morski biolozi i veliki botanički muzej su među objektima planiranim za centar za posjetitelje.
Tehnologija će igrati ulogu kako u razvoju tako iu radu Dubai Mangroves, s umjetnom inteligencijom (AI) koja će stalno provjeravati biljke. „Razmišljamo o korištenju najsavremenijih alata kao što je pošumljavanje dronom kako bismo efikasno zasadili mangrove i tehnologiju daljinskog otkrivanja za praćenje zdravlja i rasta šuma mangrova,“ kaže Bagherian.
Dronovi bi precizno smjestili sjeme mangrova na lokacije gdje imaju najveće šanse za preživljavanje. Satelitski snimci bi se tada koristili da bi se dobio pregled pokrivenosti mangrova, što bi olakšalo identifikaciju područja koja zahtijevaju povećanu pažnju. U isto vrijeme, analitika vođena umjetnom inteligencijom mogla bi obraditi velike komade podataka kako bi ponudila smjernice biolozima i urbanistima o naporima za obnovu i političkim odlukama.
Šest područja se trenutno razmatraju za pilot studije koje bi predstavljale konačni plan za projekat: plaža Jebel Ali, plaža Dubai Marina, javna plaža Jumeirah, plaža Umm Suqeim, plaža Mercato i plaža na ostrvima Dubaija.
Bagherian vjeruje da bi projekat, osim što bi se borio protiv klimatskih promjena i jačao lokalnu ekonomiju kroz ekoturizam, poboljšao kvalitet života lokalnog stanovništva.
„Na društvenom nivou, poboljšava život u urbanim sredinama nudeći rekreativne prostore za stanovnike i posetioce, poboljšavajući kvalitet vazduha i doprinoseći mentalnom i fizičkom blagostanju zajednice“, kaže on.
