Domaća proizvodnja čelika još uvijek čeka donošenje i implementaciju zaštitnih mjera. Iako su obje entitetske vlade u Bosni i Hercegovini usaglasile stav vezano za ovo pitanje i predložile smanjenje uvozne carinske stope sa 30 na 20 posto, Vijeće ministara BiH krajem sedmice nije donijelo odluku o zaštiti domaće metalne industrije.
Odluka je odložena, a iz industrijskog sektora i političkog vrha čuju se različita obrazloženja.
Predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto smatra da bi donošenjem ovakve odluke bio prekršen Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, i pravila vanjsko-trgovinske organizacije.
Mogućnost uvođenja mjera i prema BiH
„Na ovaj način otvaramo prostor za mogućnost uvođenja zaštitnih mjera i prema Bosni i Hercegovini, pa i za neke druge proizvode“, kaže ona, dodajući kako i mišljenja i analize koje im je dostavilo 28 preduzeća, navode koliko bi takve mjere dovele do poskupljenja i kakav bi to udar moglo predstavljati za ekonomsko tržište Bosne i Hercegovine.
Krišto i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković upozoravaju kako bi ovakve mjere neminovno dovele do poskupljenja infrastrukture, cesta, stanova i svega onoga u čijoj se izgradnji koristi čelik.
“Slažemo se da treba zaštititi interese domaće proizvodnje, ali se moraju poštivati međunarodni ugovori. Pitali smo zašto neke zemlje koje nam nisu uvele takse, mi njima stavljamo takse i niz je tu otvorenih pitanja o kojima nam Ministarstvo vanjske trgovine treba da da konkretnije odgovore kako bismo, nadam se, već na narodnoj sjednici išli prema ovom rješenju”, naglasio je Konaković.
Odluka na 200 dana
Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, predložio je uvođenje carinske stope od 20 posto za pet tarifnih oznaka u periodu od 200 dana, što su podržala i druga dva ministra Zukan Helez i Edin Forto. Košarac je naveo da su slične mjere ranije primjenjivale i druge zemlje, uključujući i EU.
„Bila je razumna rasprava o tome šta su prednosti, šta su mane odluke, ali ona je temporalnog karaktera, ona je na svega 200 dana“, kaže on.
Nova Željezara Zenica naglasila je kako svaki zastoj u odlučivanju može utjecati na kontinuitet proizvodnje i opskrbu industrije, uključujući povezane sektore poput željezničkog transporta i rudarenja, te je iznijela vlastitu procjenu ekonomskih efekata.
„U prosječnoj stambenoj zgradi potrošnja armature i drugih čeličnih proizvoda iznosi približno 60–80 kilograma čelika po kvadratnom metru stambene površine. Čak i kada bi cijena čelika porasla za 10-20%, što je krajnje hipotetička pretpostavka, ukupni trošak izgradnje kvadratnog metra stana povećao bi se za svega 0,15 do 0,25 % ili 7 do 9 KM po kvadratnom metru, a ne 800 KM kako proizlazi iz tvrdnje o poskupljenju za 20%. U strukturi cijene stana dominantan udio imaju cijena zemljišta, komunalne naknade, troškovi rada i troškovi ostalih materijala. Zbog toga tvrdnja da bi zaštitne mjere dovele do dramatičnog rasta cijena stanova nije utemeljena na realnoj strukturi troškova u građevinskom sektoru. Zato je opravdano postaviti pitanje: na osnovu kojih ekonomskih analiza se takve tvrdnje iznose u javnosti?“, navode iz zeničke Željezare.
Željezara: “Da li je interes nekoliko uvoznika važniji od očuvanja domaće industrije?”
Tvrdnja da bi privremene zaštitne mjere bile u suprotnosti s međunarodnim pravilima trgovine također je netačna, naglašavaju.
Privremene mjere predviđene su GATT-om, Sporazumom o zaštitnim mjerama Svjetske trgovinske organizacije i Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju EU–BiH, navode dodajući da upravo one omogućavaju državama da ograniče uvoz proizvoda koji nanosi ozbiljnu štetu domaćoj industriji. Takvi instrumenti su privremeni, proporcionalni i široko primjenjivani te usklađenim i sa pravilima Svjetske trgovinske organizacije.
„Evropska unija je na osnovu istih pravila 2018. godine uvela zaštitne mjere na čelik, koje su i danas na snazi i više puta su produžene. Brojne druge države, uključujući i Srbiju i Tursku, koriste identične instrumente kako bi zaštitile svoju industrijsku proizvodnju“, navode u saopćenju iz zeničke kompanije osvrćući se i na dopis 28 kompanija.
„Izražavanje zabrinutosti legitiman je glas tržišta, ali odluke o strateškim industrijskim politikama ne mogu se donositi isključivo na osnovu interesa uvoznika. Domaća proizvodnja čelika podržava čitav industrijski lanac – rudnike, transport, energetiku i metaloprerađivačku industriju, te stotine hiljada radnih mjesta. Postavlja se pitanje da li je interes nekoliko uvoznika važniji od očuvanja domaće industrije i radnih mjesta.
Kina najveći proizvođač čelika
Globalni kontekst priče o čeliku dodatno objašnjava tržište čelika i u BiH. Kina je najveći proizvođač čelika na svijetu. Tokom posljednjih 15-20 godina Kina je snažno subvencionirala čeličane, što je rezultiralo proizvodnjom nerijetko većom od potrebe tog velikog domaćeg tržišta. Višak proizvodnje dostupan je na globalnom tržištu po niskim cijenama, čime se stvara konkurencijski pritisak na proizvođače u drugim zemljama, uključujući BiH, koji ne mogu konkurisati inizemnoj robi po cijenama nižim od domaćih ili realnih troškova.
Glavni proizvođač čelika u BiH je nekadašnji industrijski gigant Željezara Zenica, kasnije prodajom indijskoj kompaniji postaje ArcelorMittal Zenica, a danas posluje pod novom vlasničkom strukturom H&P Zvornik (dio grupacije Pavgord), te imenom Nova željezara Zenica. Vlada Federacije BiH u kompaniji ima 8 posto vlasničkog udjela.
Prethodna fabrika, ArcelorMittal Zenica, imala je kapacitet proizvodnje približno milion tona čelika godišnje. Prema zvaničnim podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, ova kompanija je bila najveći bh. izvoznik za 2016. i 2017. godinu, kao i 2020.
Koliko BiH uvozi željeza i čelika
Nova Željezara Zenica zvanično je počela sa radom i najavila novu stranicu proizvodnje 31. oktobra prošle godine. Kako navode, fabrika sarađuje sa više od 500 povezanih firmi, direktno upošljava skoro dvije hiljade radnika, indirektno skoro četiri puta toliko, te kreira 2,5 posto BDP države BiH, uplaćujući više od milijardu doprinosa u budžetsku kasu.
Osim zeničke željezare, uvođenje zaštitnih mjera tiče se i entitetskih Željeznice te prijedorkog rudnika Nova Ljubija.
Uvoz željeza i čelika u BiH u martu 2025. godine iznosio je oko 85,9 miliona KM. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, vrijednost uvoza proizvoda od željeza i čelika u januaru 2026., iznosila je 39,75 miliona KM, što predstavlja smanjenje u odnosu na decembar 2025. godine, kada je uvoz iznosio 59,22 miliona KM. Rasprava o pitanju zaštitnih mjera, koje proizvođači smatraju ključnim za ublažavanje pritiska jeftinog uvoza, trebala bi biti nastavljena u narednim danima, kada bi na nekoj od sjednica Vijeća ministara trebao biti održan drugi krug glasanja.
