Milioni ljudi širom svijeta svakodnevno uzimaju statine kako bi regulisali nivo holesterola u krvi. Nacionalna zdravstvena služba Velike Britanije (NHS) izdala je važno upozorenje pacijentima o simptomima na koje je potrebno odmah reagovati pozivom hitnoj pomoći.
Statini su grupa lijekova ključnih za snižavanje nivoa lipoproteina niske gustoće (LDL), poznatog kao „loš holesterol“. Visok nivo LDL holesterola predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik jer može dovesti do začepljenja krvnih sudova, što povećava opasnost od srčanog i moždanog udara, angine pektoris te drugih koronarnih bolesti srca. Statini djeluju tako što smanjuju proizvodnju holesterola u jetri.
Kako se pravilno uzimaju statini?
Pacijentima kojima su propisani statini obično se preporučuje uzimanje jedne tablete dnevno. Iako većina ljudi dobro podnosi terapiju, kao i kod svakog lijeka, mogu se javiti nuspojave.
Ovisno o vrsti statina koji uzimate, među češćim nuspojavama su glavobolja, mučnina, krvarenje iz nosa, simptomi slični prehladi, grlobolja, zatvor ili proljev, bolovi u stomaku te osjećaj slabosti ili vrtoglavice, piše Mirror.
„Razgovarajte sa svojim ljekarom ili farmaceutom ako primijetite bilo kakve nuspojave, posebno ako su dugotrajne ili vam otežavaju svakodnevni život. Ljekar može preporučiti smanjenje doze ili prelazak na drugu vrstu statina“, savjetuju iz NHS-a.
Nuspojave koje zahtijevaju hitnu ljekarsku pomoć
Ipak, postoje ozbiljne nuspojave kod kojih je ključno reagovati bez odlaganja. U smjernicama za lijekove poput atorvastatina, pravastatina, rosuvastatina i simvastatina, NHS navodi da treba odmah prestati s uzimanjem lijeka i kontaktirati ljekara ili dežurnu službu ako osjetite neki od sljedećih simptoma:
- Neobjašnjiv bol, osjetljivost, slabost ili grčevi u mišićima – mogu biti znakovi razgradnje mišićnog tkiva i oštećenja bubrega.
- Pojava ružičastih ili crvenih mrlja na koži, naročito na dlanovima ili tabanima – može upućivati na multiformni eritem.
- Žutilo bjeloočnica ili kože (može biti teže uočljivo kod tamnije kože), svijetla stolica ili tamna mokraća – mogući znakovi problema s jetrom.
- Jak bol u stomaku – može biti simptom akutnog pankreatitisa.
- Kašalj, osjećaj nedostatka zraka i gubitak tjelesne težine – mogući znakovi bolesti pluća.
- Slabost u rukama ili nogama koja se pogoršava nakon aktivnosti, dvoslike, spušteni kapci, problemi s gutanjem ili kratkoća daha – mogu biti znakovi miastenije gravis.
Kada je potrebno zvati hitnu pomoć?
U slučaju teških problema s disanjem ili gutanjem, potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć ili se uputiti na hitni bolnički prijem. Određeni simptomi mogu ukazivati na ozbiljnu alergijsku reakciju (anafilaksiju) i zahtijevaju hitnu intervenciju:
- Iznenadno oticanje usana, usta, grla ili jezika.
- Nagla zbunjenost, izražena pospanost ili vrtoglavica.
- Ubrzano ili otežano disanje (moguće piskanje ili osjećaj gušenja).
- Osjećaj stezanja u grlu ili poteškoće s gutanjem.
- Koža, jezik ili usne postaju plavi, sivi ili izrazito blijedi (kod osoba s tamnijom kožom promjene mogu biti uočljivije na dlanovima ili tabanima).
- Dijete je klonulo, mlohavo ili ne reaguje kao inače.
- Osoba se onesvijestila i ne može se probuditi.
Uz navedene simptome može se pojaviti i osip koji je natečen, svrbi, uzdignut je, ljušti se ili sadrži plikove.
Datum i vrijeme objave: 14.12.2025 – 12:00 sati






