U Oktogonu, izlagačkom prostoru Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu, otvorena je izložba “Antonija Krasnik, prva hrvatska dizajnerica: skica za portret”. Antonija Krasnik (Lovinac 1874. – Zagreb, 1956) danas je prepoznata kao ključna, rana autorica modernog dizajna s ovih prostora, poentira se u kontekstu izložbe. Izložba se temelji na znanstvenoj studiji Jasne Galjer koja atmosferu i priču postava oblikuje kroz selekciju predmeta i motiva iz opusa same autorice čiji rad istražuje. Posebno su zanimljive arhivske fotke.
Galjer postavlja pitanje: Tko je nepoznata prva hrvatska dizajnerica Antoinnete Krasnik? I odmah nastavlja. Jedan od mogućih odgovora mogao bi glasiti: osoba koja se potpisivala kao Antonija Krasnik, odnosno Tonka, Antionette Krasnik alias Antoinette Krasnik Sommaruga, autorica pionirskog dizajnerskog opusa ostvarenog na prijelazu 19. u 20. stoljeće. Skica za njezin portret odražava različita lica, od one mlade žene u potrazi za slobodom umjetničkog djelovanja koju u zagrebačkoj sredini 1890-tih nije mogla ostvariti, samosvjesne umjetnice i dizajnerice koja pomiče granice ženama na prijelazu stoljeća, do pripadnice društvene elite koja se svjesno odriče profesionalne karijere. Umjetnica impresivne biografije. Živjela je, obrazovala se i djelovala između Zagreba, Beča, Pariza, izlagala u St. Louisu, Londonu, Berlinu, Torinu i drugim europskim metropolama.
Činjenica da pritom nije bila uključena ni u jednu umjetničku grupu, strukovnu udrugu, niti je imala podršku institucija, utjecajnih pokrovitelja ili obitelji, daje njezinom uspjehu dodatnu dimenziju, navodi autorica izložbe Galjer. Kao samosvjesna umjetnica otvorila je prostor profesionalnog djelovanja ženama u vrijeme kada im je taj prostor bio gotovo nedostupan. U Zagrebu pohađa gradsku žensku obrtnu školu što je tada bila najviša razina stručnog obrazovanja ženama u Hrvatskoj. Nakon privatne umjetničke poduke kod Celestina Medovića 1898. na preporuku Ise Kršnjavoga dobiva državnu stipendiju i odlazi u Beč. Još dok je studirala na bečkoj Kunstgewerbeschule formira prepoznatljiv vizualni jezik dekorativne umjetnosti i modernog dizajna. Afirmira se radovima koji spajaju simboličko i funkcionalno. Usto, bila je među prvim umjetnicima koji su vlastiti dom i atelje koristili kao izložbene prostore, istražujući granice privatnog i javnog. Iako je postigla međunarodni uspjeh, poput mnogih žena svoga vremena potisnuta je na margine povijesti arta i ostala zaboravljena.
Aktualna izložba u Oktogonu ujedno označava veliki povratak ove talentirane umjetnice u javni prostor i revitalizaciju opusa koji je stvorila. Koncept autorice izložbe Galjer osnažen je total dizajnom koji uključuje i zvučnu kulisu, a prostor Oktogona, čiji se nastanak poklapa s vremenom djelovanja Antonije Krasnik, dodatno pojačava potencijal izložbe. Organizator izložbe je zagrebački Umjetnički paviljon, izložba se može razgledati do 17. siječnja 2026.
Datum i vrijeme objave: 14.12.2025 – 08:35 sati
