Sjednica Predsjedništva Bosne i Hercegovine je otkazana. Nije bilo konsenzusa. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nije usvojilo dnevni red, pa sjednica nije ni održana. Sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH prekinuta, nema kvoruma. Državni delegati srušili kvorum, sjednica prekinuta. Do daljnjeg. Federalni poslanici se sastali i poslije deset minuta rastali. Nema kvoruma. Delegati Doma naroda Parlamenta Federacije BiH prekinuli sjednicu. Nisu se mogli dogovoriti. Poslanici napustili sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske. Pala kantonalna vlada. Ponovno formirana. U ponedjeljak opet pala.
Najveći gubitnici
Poslanici napustili skupštinske klupe. Kantonalni poslanici nisu ni došli na sjednicu. Ne odgovaraju na pozive, dopise i poruke. Zakoni, odluke i inicijative su na čekanju. Prijedlozi su dobri, ali nema podrške, jer su ih inicirali oni iz suprotnog tabora.
A pred nama je izborna godina. Šta nas čeka poslije oktobra 2026, niko ne može tvrditi sa sigurnošću.
Dr. Neven Anđelić sa Regent’s University London smatra da će predizborni period nuditi brojne odgovore kako bi se dalo naslutiti ko će biti najveći gubitnici izbora, kada do njih, konačno, dođe za desetak mjeseci.
– Pitanje je ko će najviše da izgubi na tim izborima. Moguća su različita tumačenja, ali mislim da vladajuće strukture, taj konglomerat političkih partija i etnija, neće proći jednako i da će doći do različitih ishoda, kaže dr. Anđelić.
Dr. Neven Anđelić: Pitanje je ko će najviše da izgubi na izborima
Sa jedne strane, prema onome kako trenutno stoje stvari, ističe naš sagovornik, HDZ nema ozbiljne izazove unutar svoje etnije.
– U bošnjačkoj etniji je najveća raznolikost političkih ponuda. Ali, trojci je ideološki zajedničko samo da se pozicionirala protiv SDA. Koliko su uspjeli, koliko je građanstvo osjetilo neke pozitivne pomake, to ostaje pitanje i predizborna kampanja može da odluči tu fluktuaciju glasačkog tijela: da li će ostati uz raznovrsne partije trojke ili će se pomjeriti alternativama ili čak bivšoj vlasti koja je nizom koruptivnih afera izgubila povjerenje dijela glasačkog tijela. Međutim, i dalje ima standardizovano glasačko tijelo koje, bez obzira na bilo šta, uvijek izlazi da glasa na isti način. Da li će to biti dovoljno za ponovno osvajanje vlasti, to je upitno, kaže dr. Anđelić.
Kada govorimo o Republici Srpskoj, naglašava da se radi o nepoznanici, i to nakon posljednjih promjena. Veliko je pitanje šta će glasačko tijelo odlučiti u ovom bh. entitetu. Sa druge strane, gotovo je sasvim sigurno da blokade neće mimoići niti jedan nivo vlasti u našoj zemlji. Nastavak je to dobro poznatog, očekivanog, načina vođenja politike.
– Razlog tome je što je cijeli model upravljanja u Bosni i Hercegovini zasnovan na navodnoj zaštiti nacionalnih, odnosno etničkih interesa. Glasačka tijela su podijeljena i većina političkih partija ciljano gleda samo prema jednoj etniji. Shodno tome, oni moraju da ubijede tu etniju, glasače iz te etnije, da će ih oni, na najbolji način, zaštititi. To je recept, to je najlakši pokazatelj. Oni, zapravo, ništa ne rade time, samo blokiraju procese upravljanja, ali to je način koji glasačko tijelo prihvata i to je, nažalost, skoro pa neminovnost. To je nešto sa čim će se morati nastaviti živjeti do eventualne konačne promjene sistema, koji će omogućiti djelotvornije upravljanje, ističe dr. Anđelić.
Kaže da bi se usvajanjem djelotvornijeg sistema onemogućile neprestane blokade. Bile bi omogućene samo u iznimnim slučajevima: kada je zaista potencijalno ugrožen etnički interes.
– Mogućnost blokada se često zloupotrebljava, i u budućnosti to se mora spriječiti jednom kvalitativnom promjenom dejtonskog ustavnog sistema. To će biti neophodno i ukoliko se ozbiljno pokušava nastaviti sa evropskim integracijama, što, za sada, nije slučaj. Čak i kada bi te blokade na državnom, kao i entitetskim nivoima, prestale, usvajanje novih zakona je neophodno, kao i odmicanje od originalnog postratovskog sistema koji je uspostavljen 1995. godine, ističe dr. Anđelić.
Dr. Soeren Keil sa njemačkog University of Passau boji se da će blokade prevladati u Bosni i Hercegovini.
– Iskustvo iz posljednjih 30 godina pokazalo je da nema napretka u periodu prije izbora, jer su stranke i političke elite fokusirane upravo na izbore, kaže dr. Keil.
Smatra da će, kao rezultat etničke prirode izbora i polarizacije među strankama, biti uočljiva još manja spremnost na kompromis i neće se rješavati nikakve veće inicijative.
– Imamo koaliciju koja je slaba i nestabilna veći dio svog mandata, s ogromnom političkom krizom nakon odluke Suda BiH i akcija Centralne izborne komisije u vezi s bivšim predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom. Cijela vlada i država su paralizirane i ne očekujem da će biti bolje, naglašava dr. Keil.
Dr. Soeren Keil: Nema napretkau periodu prije izbora
Nažalost, smatra da će to utjecati i na entitete.
– U Republici Srpskoj, SNSD će morati vidjeti kako se može pregrupisati, i dok mnogi očekuju da će Milorad Dodik ostati čvrsta figura, ipak će se suočiti s većom unutrašnjom konkurencijom, naglašava naš sagovornik.
U Federaciji BiH, ističe dr. Keil, koalicija će se također mučiti da postigne bilo kakve veće dogovore.
Kriza i nakon izbora
– Svi će se fokusirati na izbore, a HDZ će od izbora za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda napraviti veliko pitanje. To ima potencijal da dovede do velike krize nakon izbora, jer je malo vjerovatno da će biti riješeno prije, poručuje dr. Keil.
Iz navedenih razloga, nije optimističan.
– S obzirom na slabu političku koaliciju, polarizaciju povezanu s izbornom kampanjom, te mnoge različite interese i fokusne tačke među glavnim akterima, malo je vjerovatno da će uskoro doći do bilo kakvog većeg napretka, poručuje naš sagovornik.
Ne vjeruje ni da će se takvo stanje završiti izborima.
– Obično je potrebno dosta vremena da se formiraju vladajuće koalicije u zemlji, tako da će i to oduzeti mnogo vremena i energije, kaže dr. Keil.
U skorije vrijeme, ne očekuje ikakav napredak ni kada je riječ o evropskom putu naše zemlje.
Datum i vrijeme objave: 14.12.2025 – 07:55 sati
