Provjerite jeste li u rizičnoj skupini: Ova tiha bolest pogađa milione i mijenja živote

Dijabetes, poznat i kao šećerna bolest, hronično je zdravstveno stanje koje pogađa sve veći broj ljudi u svijetu. Prema najnovijim podacima, procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih od dijabetesa veći od 600.000, jer mnogi još uvijek nisu dijagnosticirani. Dijabetes melitus je metabolička bolest koja uzrokuje povišenu razinu šećera u krvi, a pojavljuje se u različitim oblicima, ovisno o uzroku.

Kada jedete ugljikohidrate, vaše tijelo ih pretvara u šećer nazvan glukoza i šalje ga u krvotok. Gušterača tada oslobađa inzulin – hormon koji pomaže premještanju glukoze iz krvi u stanice, gdje se koristi kao izvor energije.

Tijelo šalje upozorenje

Ni slučajno ga ne ignorišite: Ovaj simptom na nogama može značiti da vas srce izdaje

Ako imate dijabetes i ne primate odgovarajući tretman, vaše tijelo ne koristi inzulin kako bi trebalo. Previše glukoze ostaje u krvi, što se obično naziva povišena razina šećera u krvi. To može uzrokovati zdravstvene probleme koji mogu biti ozbiljni, pa čak i opasni po život. U nastavku donosimo vrste dijabetesa, njihove simptome i kako smanjiti rizike koje donose.

Predijabetes

Predijabetes je stanje u kojem je razina šećera u krvi viša nego što bi trebala biti, ali ne dovoljno visoka da bi se postavila dijagnoza dijabetesa. Normalna razina šećera u krvi kreće se između 70 mg/dL i 99 mg/dL, dok osobe s predijabetesom imaju razinu između 110 mg/dL i 125 mg/dL.

Predijabetes često nema nikakve simptome. Više od trećine ljudi ima predijabetes, ali oko 90 posto njih to ne zna. Ako imate predijabetes, mogli biste primijetiti potamnjelu kožu na područjima poput vrata, pazuha i prepona. Rijetko se mogu pojaviti i drugi simptomi, poput:

• neobjašnjivog gubitka ili dobivanja na težini
• pojačane želje za hranom
• slabosti
• umora
• znojenja
• zamućenog vida
• sporog zacjeljivanja rana ili modrica
• čestih kožnih infekcija ili krvarenja desni

Više od 70 posto osoba s predijabetesom kasnije razvije dijabetes tipa 2. Također postoji povećan rizik od oštećenja srca, bubrega i živaca.

Ove rizike možete smanjiti, pa čak i preokrenuti predijabetes, ako redovito vježbate, zdravo se hranite, održavate zdravu tjelesnu težinu, upravljate stresom i prestanete pušiti.

Ako ne možete provoditi ove promjene u načinu života ili ste u vrlo visokom riziku od razvoja dijabetesa tipa 2, liječnik vam može preporučiti lijekove poput akarboze ili metformina.

Dijabetes tipa 1

Dijabetes tipa 1 naziva se i inzulin-ovisni dijabetes. Ranije se zvao juvenilni dijabetes jer se mislilo da se češće javlja u djetinjstvu, ali novija istraživanja pokazuju da se jednako često pojavljuje i kod djece i kod odraslih.

Dijabetes tipa 1 je autoimuna bolest. Nastaje kada tijelo napadne vlastitu gušteraču antitijelima, što oštećuje gušteraču i sprječava proizvodnju inzulina. Ova bolest pogađa oko dva miliona ljudi širom svijeta, uključujući i djecu i tinejdžere.

Simptomi dijabetesa tipa 1 pojavljuju se naglo, unutar nekoliko dana do sedmice, i uključuju:

• čestu žeđ i glad
• učestalo mokrenje
• zamućen vid
• umor
• neobjašnjiv gubitak tjelesne težine

Otprilike 30 posto osoba s dijabetesom tipa 1 kao prvi simptom doživi dijabetičku komu, ozbiljno i po život opasno stanje koje uzrokuje gubitak svijesti. Odmah potražite liječničku pomoć ako vi ili vaše dijete pokazujete bilo koji od ovih simptoma:

• dah koji miriše na voće
• suha ili crvena koža
• mučnina
• otežano disanje
• nemogućnost koncentracije
• zbunjenost
• povraćanje
• bol u trbuhu

Mnoge komplikacije dijabetesa tipa 1 nastaju zbog oštećenja sitnih krvnih žila u očima (dijabetička retinopatija), živcima (dijabetička neuropatija) i bubrezima (dijabetička nefropatija).

Liječenje dijabetesa tipa 1 uključuje injekcije inzulina, koje se mogu primjenjivati pomoću štrcaljki, inzulinskih olovaka, mlaznih injektora ili pumpi za inzulin. Osobe s dijabetesom tipa 1 trebaju pratiti razinu šećera u krvi, pažljivo planirati obroke i redovno se kretati.

Dijabetes tipa 2

Dijabetes tipa 2 se nekada nazivao neinzulin-ovisni dijabetes ili dijabetes odraslih, ali sve je češći i kod djece i tinejdžera zbog prekomjerne težine i pretilosti. Oko 90 posto svih osoba s dijabetesom ima dijabetes tipa 2.

Kod dijabetesa tipa 2 gušterača obično proizvodi određenu količinu inzulina, ali tijelo ga ne koristi pravilno. Otpornost na inzulin najčešće se javlja u masnim, jetrenim i mišićnim stanicama.

Dijabetes tipa 2 može uzrokovati ozbiljne komplikacije, uključujući oštećenja sitnih krvnih žila u bubrezima, živcima i očima, te povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.

Liječenje uključuje:

• održavanje zdrave tjelesne težine
• uravnoteženu prehranu
• redovitu tjelesnu aktivnost

Neki ljudi uz to trebaju i lijekove za regulaciju šećera u krvi.

Gestacijski dijabetes

Trudnoća obično uzrokuje određeni stepen inzulinske rezistencije. Ako ta otpornost preraste u dijabetes, stanje se naziva gestacijski dijabetes. Dijagnoza se najčešće postavlja u sredini ili kasnijoj fazi trudnoće pomoću testa opterećenja glukozom ili oralnog testa tolerancije glukoze.

Gestacijski dijabetes obično ne uzrokuje nikakve simptome ili su oni blagi, poput pojačane žeđi i učestalog mokrenja. Nakon poroda stanje obično nestaje, ali žene koje su ga imale imaju osam do deset puta veći rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i dvostruko veći rizik od srčanih bolesti u usporedbi sa ženama koje ga nisu imale, piše Net.hr.