“Potvrđujem vam da smo postigli politički dogovor da pružimo dodatnu finansijsku podršku Ukrajini od približno 50 milijardi dolara do kraja godine”, rekao je Meloni, koji je ove godine domaćin G7, u četvrtak.
Meloni je pozvao predsjednika Volodimira Zelenskog da se pridruži posebnom samitu o ratu u Ukrajini s američkim predsjednikom Joeom Bidenom i liderima Francuske, Njemačke, Kanade, Japana i Ujedinjenog Kraljevstva.
Obraćajući se na sastanku u luksuznom odmaralištu Borgo Egnazia, Zelenskyy je zahvalio liderima na njihovoj podršci, za koju je rekao da će ići ka “odbrani i rekonstrukciji”, iako je naglasio potrebu za više oružja.
Plan G7 za Ukrajinu zasnovan je na višegodišnjem zajmu koristeći prihod od oko 300 milijardi dolara zaplijenjenih ruskih sredstava.
Međutim, pitanje je komplikovano jer ako se ruska imovina jednog dana odmrzne, tada se neočekivani prihod više neće moći koristiti za otplatu kredita.
Svaka zemlja G7 će doprinijeti paketu kredita, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
„Sva G7 doprinosi ovom kreditu. Imat će koristi od neočekivanih prihoda od ruskih imobiliziranih sredstava u Evropi”, rekla je von der Leyen novinarima na marginama samita G7 u južnoj Italiji.
“Ministri finansija sada prolaze kroz detalje – na primjer, temu sigurnosnih mjera koje su neophodne – i (će) to razjasniti što je prije moguće.”
Njemački ministar finansija Christian Lindner pozdravio je “jedinstvo” nakon dogovora.
“Dobre vijesti iz G7: još 50 milijardi dolara za Ukrajinu”, napisao je na X.
Sporazum o zajmu Ukrajini dogovoren na trodnevnom samitu lidera Grupe sedam (G7) velikih demokratija označava “veoma istorijski korak i istorijsku odluku”, rekao je u četvrtak nemački kancelar Olaf Šolc.
“Sljedeći korak će biti samo stvaranje tehničkih uslova za implementaciju u najkraćem mogućem roku”, rekao je Scholz.
Šolc je dodao da lideri G7 šalju jasnu poruku ruskom predsedniku Vladimiru Putinu i pokazuju svoje jedinstvo i odlučnost.
“Ruski predsjednik ima vrlo očigledan plan: on želi da nastavi svoj rat dok svi ostali ne prestanu podržavati Ukrajinu. Ovaj plan je danas propao”, rekla je kancelarka.
„Plan zemalja G7 da mobilišu 50 milijardi dolara, koji će se finansirati iz neočekivanih prihoda od zamrznute ruske imovine, postavio je temelje da Ukrajina u bliskoj budućnosti nabavi sve što joj je potrebno, ne samo u pogledu oružja, već i za rekonstrukciju ili energetsku infrastrukturu.”
‘Značajna vojna sila’
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da će ministri finansija sada raditi na detaljima sporazuma.
Izvještavajući iz Moskve, Julija Šapovalova je rekla da je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla da bi korištenje profita bilo “izuzetno bolno za Brisel” jer Rusija posjeduje značajnu evropsku imovinu i fondove.
“Tako da će Evropa prvo morati da plati sve svoje ludilo iz svog novčanika”, rekla je Zaharova.
Ranije je ministar finansija Anton Siluanov rekao da će akcije protiv ruske imovine na Zapadu dobiti “recipročan odgovor” jer je isti iznos zapadnih sredstava uglavnom zamrznut u Rusiji. Nedavno je primetio da Rusija ima “prihod” od ove imovine.
Sporazum o sigurnosti između SAD-a i Ukrajine
Također u četvrtak, američki predsjednik Joe Biden i Zelenskyy potpisali su 10-godišnji bilateralni sporazum o sigurnosti koji ima za cilj jačanje odbrane Ukrajine od ruske invazije.
Sporazum, potpisan na marginama samita, trebao bi biti korak ka eventualnom članstvu Ukrajine u NATO-u, navodi se u tekstu sporazuma.
“Stranke prepoznaju ovaj sporazum kao podršku mostu ka eventualnom članstvu Ukrajine u NATO savezu”, navodi se u tekstu.
Zelenskyy je dugo tražio članstvo u NATO-u, ali saveznici nisu uspjeli učiniti taj korak. Zapadna alijansa smatra svaki napad pokrenut protiv jedne od svoje 32 članice napadom na sve prema članu pet.
U slučaju oružanog napada ili prijetnje takvim napadom na Ukrajinu, najviši američki i ukrajinski zvaničnici sastat će se u roku od 24 sata kako bi razgovarali o odgovoru i utvrdili koje dodatne potrebe odbrane su potrebne Ukrajini, kaže se u sporazumu.
Prema sporazumu, Sjedinjene Države ponavljaju svoju podršku ukrajinskoj odbrani njenog suvereniteta i teritorijalnog integriteta, usred obnovljenog ruskog pritiska na ukrajinski istočni front.
“Da bi se osigurala sigurnost Ukrajine, obje strane prepoznaju da su Ukrajini potrebne značajne vojne snage, jaki kapaciteti i održiva ulaganja u svoju odbrambenu industrijsku bazu koja je u skladu sa standardima Sjevernoatlantskog pakta (NATO)”, tekst kaže.
„Sjedinjene Države namjeravaju pružiti dugoročnu materijalnu, obuku i savjetodavnu, podršku, obavještajnu, sigurnosnu, odbrambeno-industrijsku, institucionalnu i drugu podršku za razvoj ukrajinskih sigurnosnih i odbrambenih snaga sposobnih da brane suverenu, nezavisnu, demokratsku Ukrajinu i odvraćanje od buduće agresije”, navodi se.
Samit dolazi u vrijeme izuzetnih globalnih previranja.
Pored sukoba u Ukrajini, bijesnog izraelskog napada na Gazu i rastućih ekonomskih tenzija između Kine i zapadnih zemalja.
Poslednji samit lidera?
Mnoge zemlje G7 su također u političkom toku, a učesnici samita su svjesni da bi ovo mogao biti posljednji Bajdenov samit G7 ako izgubi od Donalda Trumpa na izborima u novembru.
Britanski premijer Rishi Sunak trebao bi biti svrgnut na izborima 4. jula, dok su Francuz Emmanuel Macron i njemački Scholz pod pritiskom nakon pobjeda krajnje desnice na izborima za Evropski parlament prošlog vikenda.
Nasuprot tome, Meloni iz Italije napreduje nakon što je njena krajnje desničarska stranka pobijedila na izborima za Evropski parlament u svojoj zemlji.
Razgovori na samitu počeli su kratkom sesijom o Africi, razvoju i klimatskim promjenama, prije nego što su se okrenuli Bliskom istoku.
Lideri G7 već su najavili svoju podršku sporazumu o prekidu vatre u Gazi koji je iznio Bajden, a koji bi također omogućio oslobađanje zarobljenika zarobljenih u napadu Hamasa 7. oktobra na južni Izrael.
U međuvremenu, Biden je rekao da nije odustao od nade da će postići sporazum o prekidu vatre u Gazi, ali je pozvao palestinski Hamas da pojača.
Bajden je, upitan da li je uvjeren da će sporazum o prekidu vatre između Hamasa i Izraela uskoro biti postignut, rekao: “Ne”.
“Nisam izgubio nadu, ali biće teško”, rekao je on novinarima. “Hamas se mora preseliti.”
Posrednici iz SAD-a, Katara i Egipta proveli su mjesece pokušavajući posredovati u prekidu vatre usred smrtonosnog napada Izraela na Gazu, u kojem je ubijeno više od 37.200 Palestinaca i devastirano gusto naseljena enklava.
