Pronaći stan za dugoročni najam u većim gradovima BiH postaje sve zahtjevniji zadatak. Cijene rastu, ponuda se sužava, a podstanari često nemaju puno prostora za izbor ili pregovaranje. Istodobno, ni odnosi između stanodavaca i najmoprimaca nisu uvijek jasno definirani, što dodatno otežava ionako osjetljivo tržište. U praksi brojni se i dalje oslanjaju na usmene dogovore, bez precizno uređenih ugovora, pa svaka nejasnoća lako preraste u konflikt.
Usluga ne prati cijenu
Studentica Dora Relota iz Mostara kaže kako su stanovi svake godine skuplji, a kvaliteta često ne opravdava traženu cijenu. – Stanovi su svake godine sve skuplji, i moji prijatelji su imali loša iskustva sa stanodavcima, gdje bi imali jednu cijenu pa bi je promijenili u posljednji tren. Mogu reći da izdaju stanove koji su jako loši za visoku cijenu, što stvarno ne vrijedi – objasnila je za BHRT. Dodaje kako studenti najčešće biraju između lokacije i uvjeta stanovanja. Ako žele stan u blizini fakulteta, spremni su platiti više, dok povoljnija cijena najčešće znači udaljeniju lokaciju ili lošije opremljen prostor. S pravne strane situacija je također složena. Odvjetnik Faruk Ćupina za isti medij objašnjava kako su pravne situacije često zamršene jer postoji razlika između formalnog vlasništva i faktičkog korištenja stana. To u praksi znači da sporovi nisu rijetkost, osobito kada odnosi nisu jasno uređeni pisanim ugovorom. Dodatni problem predstavlja rast ponude stanova koji se izdaju na dan. Takav model vlasnicima je često isplativiji, ali dugoročno smanjuje broj stanova dostupnih podstanarima koji traže stabilan najam.
Iako ugovori pružaju veću sigurnost i jednoj i drugoj strani, mnogi ih izbjegavaju zbog administrativnih procedura ili poreznih obveza. Time tržište ostaje djelomično neregulirano, a odgovornost i rizik često padaju na slabiju stranu, najmoprimca.
Da situacija nije ništa bolja ni u Sarajevu, potvrđuje zaposlenica srednjih godina, majka dvoje djece. – Stan za četveročlanu obitelj, kolika je moja, gotovo je nemoguće naći ispod 1000 KM na pristojnoj lokaciji. Kada se na najam dodaju režije, vrlo brzo shvatite da jedna prosječna plaća odlazi samo na stan i osnovne troškove – kaže.
Aktivno tržište i plan
Ističe kako je problem i stalna neizvjesnost. – Nikada ne znate hoće li vlasnik podići cijenu ili odlučiti prodati stan. Teško je planirati dugoročno kada nemate sigurnost.
I u Banjoj Luci tržište nekretnina vrlo je aktivno, a potražnja je stabilna, osobito za stanovima manje i srednje kvadrature. Cijena, kažu agenti, ovisi o lokaciji i opremljenosti. – Cijene novogradnje kreću se od 2800 KM za Šargovac do 7000 KM u središtu grada. Govorim o novogradnji – kaže Miljan Đurica, agent za nekretnine. Ako se odlučite za najam, cijene manjih i srednjih stanova kreću se od 500 do 1000 KM, dok luksuzniji dosežu i do 2000 KM. Garsonijere, ovisno o tome je li riječ o novijoj gradnji, stoje između 350 i 550 KM. Slična situacija bilježi se i u Sarajevu i Mostaru. Cijene rastu, ponuda dugoročnog najma se smanjuje, a podstanari se iz mjeseca u mjesec pitaju hoće li doći do novog poskupljenja i koliko je ovakav trend dugoročno održiv.•
