Američki ministar finansija Scott Bessent tvrdio je da je Washington stvorio nestašicu dolara u Iranu kako bi poslao rijal u slobodan pad i izazvao proteste na ulicama.
U decembru i januaru Iran se suočio s jednim od najvećih antivladinih protesta koje je zemlja vidjela od Islamske revolucije 1979. godine, podstaknutih teškom ekonomskom krizom.
Proteste zbog skoka cijena u Iranu započeli su trgovci u Teheranu koji su zatvorili svoje radnje i počeo je da raste 28. decembra 2025. godine, nakon što je rijal pao na rekordno nizak nivo u odnosu na američki dolar krajem decembra. Protesti su se potom proširili na druge iranske provincije.
Vlada vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija odgovorila je silom. Smatra se da je više od 6.800 demonstranata, uključujući najmanje 150 djece, ubijeno u rasprostranjenom vladinom gušenju protestnog pokreta.
Pa kako je Washington stvorio “nestašicu dolara” u Iranu, što je na kraju uzrokovalo pad rijala? I kakav je to efekat imao na iranski narod?
Šta je ‘nedostatak dolara’?
„Nedostatak dolara“ se odnosi na situaciju u kojoj država nema dovoljno američkih dolara da plati stvari koje su joj potrebne od ostatka svijeta.
Američki dolar je glavna valuta koja se koristi u globalnoj trgovini, posebno za otplatu nafte, mašina i kredita, što znači da je državama potrebna stalna opskrba njime.
Ako izvoz padne i sankcije blokiraju pristup američkom finansijskom sistemu, dolari bi mogli postati oskudni. Kao rezultat, domaća valuta slabi, cijene uvezene robe rastu, a inflacija se pogoršava.
Iranski “manjak dolara” uzrokovan je istovremenim blokiranjem dva glavna kanala priliva deviza: izvoza nafte i pristupa međunarodnom bankarstvu, rekao je Mohammad Reza Farzanegan, ekonomista s njemačkog Univerziteta Marburg. SAD su to radile do uvođenje sankcija iranskoj naftišto znači da bi svako ko ga kupi ili proda bio predmet krivičnog postupka.
S obzirom na iransku ovisnost o prihodima od nafte, ekonomske sankcije na njegovu naftu mogu stvoriti ozbiljna devizna ograničenja.
“Upotrebom sekundarnih sankcija za prijetnju bilo kojem globalnom entitetu koji trguje dolarima s Iranom, SAD zarobljava postojeće iranske rezerve u inostranstvu i sprječava ulazak novih dolara na domaće tržište”, rekao je Farzanegan za Al Jazeeru.
Šta je rekao američki ministar finansija Scott Bessent?
Odgovarajući na pitanje o postupanju s Iranom na prošlosedmičnom saslušanju u Kongresu, ministar finansija Bessent opisao je američku strategiju da izazove pad iranske valute.
“Ono što smo (učinili) u Ministarstvu finansija stvorilo je manjak dolara u zemlji”, rekao je Bessent, dodajući da je strategija došla do “velike kulminacije u decembru, kada je propala jedna od najvećih banaka u Iranu… iranska valuta je počela slobodno da pada, inflacija je eksplodirala, i stoga smo vidjeli iranski narod na ulicama.
“Vidjeli smo kako iransko rukovodstvo izbacuje novac iz zemlje kao ludo,” dodao je Bessent. “Dakle, pacovi napuštaju brod, a to je dobar znak da znaju da je kraj blizu.”
Ranije, govoreći za Fox News na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prošlog mjeseca, Bessent je objasnio ulogu američkih sankcija u izazivanju nedavnih protesta širom zemlje.
“Predsjednik Trump naredio je Ministarstvu financija… da izvrši maksimalan pritisak na Iran i to je uspjelo”, rekao je. “Zato što im je ekonomija propala u decembru. Ne mogu da dobiju uvoz i zato su ljudi izašli na ulice.”
U oba slučaja, Bessent se osvrnuo na svoje ranije izjave u Ekonomskom klubu New Yorka prošlog marta, kada je opisao kako će Bijela kuća iskoristiti kampanju “maksimalnog pritiska” predsjednika Donalda Trumpa da uruši iransku ekonomiju.
U svom obraćanju, Bessent je rekao da su SAD “pojačale kampanju sankcija protiv (iranske) izvozne infrastrukture, ciljajući sve faze iranskog lanca opskrbe naftom”, zajedno sa “snažnim angažmanom vlade i privatnog sektora” kako bi se “zatvorio pristup Iranu međunarodnom finansijskom sistemu”.
Kakav je efekat nedostatak dolara imao na Iran?
U januaru je Iranski rijal Prometovano je 1,5 miliona za dolar – što je nagli pad sa oko 700.000 godinu ranije u januaru 2025. i oko 900.000 sredinom 2025. godine. Pad valute podstakao je oštru inflaciju, pri čemu su cijene hrane u prosjeku bile 72 posto više nego prošle godine.
Godine 2018, tokom svog prvog predsjedničkog mandata, Trump se povukao iz Zajedničkog sveobuhvatnog plana akcije iz 2015., sporazuma između Irana i globalnih sila kojim se obuzdava nuklearni program Teherana u zamjenu za ublažavanje sankcija.
Od svog ponovnog izbora prošlog januara, predsjednik Trump je udvostručio svoj takozvani “maksimalni pritisak” da osakati iransku ekonomiju i prisili Teheran da ponovo pregovara o svojoj nuklearnoj i regionalnoj politici. Prošlog mjeseca Trump je zaprijetio carinama od 25 posto zemljama koje posluju s Iranom.
Rigoroznim zaključavanjem Irana iz globalnog finansijskog sistema stvaranjem nestašice dolara, SAD su gurnule Teheran prema ozbiljnom “kompresiji uvoza, (i kao rezultat toga, Iran) ne može platiti za međuproizvode i mašine potrebne za domaću proizvodnju”, rekao je Farzanegan, ekonomista.
Američka strategija, rekao je, “posebno je razarajuća jer iskorištava upravljanje komercijalnim rizikom protiv humanitarnih potreba.” Ukratko, strategija Washingtona “čini malo iransko tržište komercijalnom odgovornošću” za svaku kompaniju, čak i ako se bavi samo medicinom, na primjer, dodao je Farzanegan.
Istraživački rad koji su prošle godine objavili Farzanegan i iransko-američki ekonomista Nader Habibi otkrio je da bi se veličina iranske srednje klase povećala u prosjeku za otprilike 17 postotnih poena između 2012. i 2019. da nije bilo američke akcije.
U 2019. godini procijenjena veličina gubitka udjela srednje klase u iranskoj populaciji bila je 28 procentnih poena, pokazalo je istraživanje.
“Ljudi su izgubili kupovnu moć, a ušteđevine su nestale”, rekao je ekonomista za Al Jazeeru. “Ovo je dugoročno uništavanje ljudskog kapitala zemlje.”
Pored akcije SAD-a, postoji i ranjivost iranske ekonomske strukture, s faktorima kao što su dugoročno loše upravljanje, visoka stopa korupcije i pretjerano oslanjanje na prihode od nafte, što ga čini krhkim.
Dok su američke sankcije stvorile vanjski šok, nedostatak domaćih strukturnih reformi ostavio je vladu “bez fiskalnog prostora da ublaži udarac”.
Koja je krajnja igra SAD-a ovdje – i hoće li uspjeti?
Bessentovo priznanje da je Washington namjerno stvorio “nestašicu dolara” signalizira pomak SAD prema totalni ekonomski rat priče.
“Ovo je ekonomska državnost; bez pucanja”, rekao je Bessent na WEF-u u Davosu prošlog mjeseca.
“Ovo priznanje može zakomplikovati diplomatsku poziciju SAD-a, jer potvrđuje da su humanitarni kanali za hranu i lijekove često beskorisni ako je cijeli bankarski sistem na rubu kolapsa”, rekao je Farzanegan.
Bruce Fein, bivši pomoćnik američkog tužioca koji je specijaliziran za ustavno i međunarodno pravo, rekao je za Al Jazeeru da je ova vrsta ekonomske prisile “uobičajena kao što sunce izlazi na istoku i zalazi na zapadu”, ukazujući na ekonomske sankcije protiv Rusije, Kube, Sjeverne Koreje, Kine i Mjanmara.
Međutim, za razliku od drugih slučajeva u kojima su SAD izvršile ekonomski pritisak, Farzanegan je rekao da je slučaj Irana “jedinstven eksperiment zbog trajanja i intenziteta pritiska”.
Za razliku od Rusije, koja ima raznovrsniju izvoznu bazu i veće rezerve, Iran se decenijama suočava sa raznim oblicima sankcija otkako je vrhovni vođa preuzeo vlast 1979. godine.
“Iran ima sofisticirani mehanizam za zaobilaženje internih sankcija koji ‘nestašicu dolara’ čini igrom mačke i miša, a ne jednokratnim šokom”, rekao je ekonomista.
S obzirom da je američka vojska trenutno stacionirana u Arapskom moru, SAD i Iran pregovaraju o ublažavanju tenzija. SAD želi tri ključne stvari iz Irana: Da prestane obogaćivati uranijum kao dio svog nuklearnog programa, da se riješi balističkih projektila i da prestane s naoružavanjem nedržavnih aktera u regionu.
Na kraju, posmatrači kažu, SAD žele promjenu režima u Iranu.
Ali Fein je rekao da njegovo iskustvo pokazuje da same ekonomske sankcije “rijetko, ako ikad, ruše režime… Promjena režima dolazi spolja samo uz upotrebu vojne sile.
“Nedostatak dolara u Iranu neće protjerati mule ili Revolucionarnu gardu”, rekao je on, misleći na trenutnu iransku administrativnu strukturu.
Osiromašenje Iranaca će se smanjiti, rekao je Fein za Al Jazeeru, “umjesto da promovira izglede za uspješnu revoluciju jer će svakodnevni opstanak biti prioritet”.
